Naučnici smatraju da bi površina Merkura mogla da bude prekrivena svemirskim draguljima, zahvaljujući ugljeniku i pritisku koji stvaraju asteroidi pri sudaru.
Zahvaljujući svojoj „burnoj prošlosti“, planeta Merkur sada bi mogla da bude svet dijamanata. Sudeći prema novom istraživanju, svemirsko kamenje koje je udarilo u grafit, koji pokriva veći deo planete i sastoji se od ugljenika, možda ga je smrvilo i formiralo krhotine od kojih nastaju dijamanti.
„Pritisak asteroida ili kometa koji udaraju o površinu planete brzinom od nekoliko desetina kilometara u sekundi mogao bi da transformiše taj grafit u dijamante“, kaže geolog Kevin Kenon, koji je predstavio svoja najnovija otkrića na Konferenciji o lunarnoj i planetarnoj nauci u Hjustonu. „Mogli bismo da imamo značajnu količinu dijamanata blizu površine.“

Ispostavilo se da Merkur nije samo vreo kamen koji kruži oko Sunca već jedan složen svet. Ova mala planeta poznata je po svojim kratkim godinama i dugim danima, kruži oko Sunca svakih 88 zemaljskih dana i rotira se na svakih 59. Dnevne temperature dostižu i do 430 stepeni Celzijusa, dok Merkurov nedostatak atmosfere znači da noćne temperature padaju na -180 stepeni Celzijusa.
Zapanjujuća statistika nije jedino što izdvaja Merkur u odnosu na ostale planete, na njegovoj površini nalazi se velika količina ugljenika (u obliku grafita), a tokom destruktivnog perioda Merkur je pretrpeo ekstremne udarce asteroida – možda i duplo više od Meseca, koji je potpuno ispresecan kraterima.
Pročitaj i: Kako su nastale planete: Sunce je nekada izgledalo kao Saturn
Istraživači su došli do procene da bi na Merkuru moglo da se nalazi 16 bilijardi tona dijamanata! S tim da su ti dijamanti verovatno „minijaturni, rasuti i zakopani“.
Kako se Merkur formirao, elementi su se spajali uglavnom kao metali ili stene. Metali su potonuli i na kraju izgradili jezgro planete, a stene su se učvrstile na vrhu. Na mnogim planetama, većina ugljenika postaje deo metalnog jezgra u omotaču iznad njega. Ali izgleda da je Merkur završio sa gomilom ugljenika koji je ostao u kori planete, a ne niže. Nasuprot tome, na Zemlji dijamanti nastaju samo iz ugljenika koji je duboko pod zemljom, pod intenzivnim pritiskom.
Ako ostavimo na stranu probleme sa temperaturom i putovanjem na posao, svemirski rudari verovatno neće pohrliti na Merkur u skorije vreme, uprkos obilnom ugljeniku koji je omogućio stvaranje kristala. Razlog za to je što su dijamanti verovatno nečisti i nisu poput ovih sa Zemlje.
„Na kraju ćete dobiti mešavinu grafita i dijamanta, a možda i još nečeg, tako da nećete imati prelepe kristale koje biste mogli da stavite na prsten“, kaže Kenon za Wired.

