Ukoliko ste jedna od 632 miliona osoba na svetu sa plavim očima, jedno naučno istraživanje doneće vam zanimljiva otkrića. Osim što svi plavooki ljudi dele jednog zajedničkog pretka koji je živeo pre nekoliko milenijuma, pronađen je i gen koji uzrokuje takozvanu „mutaciju plavih očiju“.
Iako je, tehnički, druga najčešća boja očiju kod ljudi — posle smeđe koju ima blizu 80 odsto svetske populacije — plava boja očiju je relativno retka pojava. Mali procenat plavookih ljudi (8-10 odsto) postaje još zanimljiviji u svetlu novog istraživanja objavljenog u časopisu Human Genetics.
Ljudi sa plavim očima imaju jednog zajedničkog pretka koji je spontano razvio mutaciju za „novu“ boju očiju. Bezazlena mutacija se od tog pretka proširila na stotine miliona ljudi širom sveta tokom poslednjih 6 do 10 milenijuma.
„U početku smo svi imali smeđe oči“, navodi autor studije profesor Hans Eiberg sa Odeljenja za ćelijsku i molekularnu medicinu Univerziteta u Kopenhagenu. „Međutim, genetska mutacija koja utiče na određeni tip gena u našim hromozomima rezultirala je stvaranjem prekidača koji je, u ovom slučaju, „isključio” mogućnost stvaranja smeđih očiju“, dodaje Eiberg.
Istraživački tim je došao do saznanja da mutacija utiče na genetsku sekvencu poznatiju kao gen OCA2. Specifičnost ovog gena je da upravo on omogućava sintezu proteina uključenog u proizvodnju pigmenta koji boji našu kožu, kosu i naše oči — melanin.
Iako postoje značajne individualne varijacije u genima koji kodiraju nivoe melanina kod osoba sa smeđim ili zelenim očima, plavooki pojedinci su, ispostavlja se, međusobno veoma slični u tom domenu.
Ova sličnost, navode autori studije, dodatno sugeriše da svi plavooki pojedinci dele zajedničkog pretka.
Na osnovu proučavanja i poređenja mitohondrijalne DNK učesnika istraživanja (koja se nasleđuje samo po majčinoj strani i može se koristiti za praćenje evolucije generacija u genomu), ovaj zajednički predak živeo je pre nekoliko milenijuma, tačnije, od šest do deset hiljada godina ranije.
Pretpostavlja se da je ovaj predak živeo u okolini Crnog mora.
Mutacija koja rezultira plavim očima „nije ni pozitivna ni negativna“, objašnjavaju autori istraživanja. „Ona jednostavno pokazuje da priroda neprestano meša i kombinuje ljudski genom, stvarajući genetski koktel ljudskih hromozoma, isprobavajući različite promene dok to čini “, kaže profesor Eiberg.
Pročitaj i: Kako možemo da „napravimo“ pijaću vodu?
Autorka: Nataša Kilibarda
Foto: Taylor Wright on Unsplash