Pre sto godina niko nije brinuo o tome da li je u formi ili kako bi se danas reklo da li je – fit. Ljudi na selu su obrađivali zemlju, gajili stoku, rudari su vadili rudu, u primorskim gradovima lučki radnici su utovarali i istovarali robu sa brodova, i to od sumraka do svitanja, a zidari nisu znali za kolica i kranove već su sve nosili svojim snažnim plećima. Ni posao u kući onda nije bio lak jer onda nije bilo pomagala kao danas: usisivača, paročistača, mašine za veš i sudove, mikrofiber krpica…Možemo samo zamisliti šta bi ljudi iz tog mukotrpnog doba mislili o svojim potomcima koji većinu dana provedu sedeći – u kolima, kancelariji, ispred televizora i kompjutera…, a koji jedu poput lučkih radnika. “Tu zaista nema logike” – rekle bi naše prababe i pradede.
Malo se krećemo, a mnogo jedemo
Jednačina ravnoteže energije u organizmu podrazumeva da broj kalorija koje unosimo bude jednak utrošenim i ona je ozbiljno narušena, a to dokazuje sve veći broj gojaznih osoba i u svetu i kod nas. Jedemo previše masnoća i ugljenih hidrata, a ne sagorevamo dovoljan broj kalorija, niti se krećemo dovoljno da bismo očuvali zdravlje.
Faktori koji ugrožavaju zdravlje
Svetska zdravstvena organizacija je utvrdila, mnogobrojnim i različitim epidemiološkim studijama i projektima, da savremen način života, koji se odlikuje visokim stepenom urbanizacije, tehnološkim razvojem poizvodnje, pored neospornog poboljšanja opštih životnih i radnih uslova, ima niz negativnih efekata po zdravlje i psihofizičku sposobnost ljudi. Najvažniji faktori koji tako ugrožavaju zdravlje ljudi su: nedovoljno kretanje i smanjena fizička aktivnost, prekomerna izloženost hemijskom, fizičkom, biološkom, psihološkom, sociološkom i raznim drugim oblicima stresa (u našim uslovima može se pridodati i ratni), neadekvatna ishrana i po obimu i kvalitetu, kao i štetne navike (alkohol, nikotin…).
Bolesti savremenog doba
Promene koje nastaju pod uticajem smanjene fizičke aktivnosti – hipokinezije, dovode do nastanka velikog broja današnjih hroničnih nezaraznih oboljenja: smanjenje mišićnog tonusa i snage, smanjenje mase srčanog mišića i udarnog volumena, uz povećanje frekvencije srca, disregulacije autonomnog nervnog sistema, smanjenje stvaranja eritrocita (što smanjuje transportne mogućnosti krvi za kiseonik), smanjenje aktivnosti mnogih enzima, a kao najočiglednijeg – lipoprotein lipaze u mišićima što dovodi do povećanja ukupnog holesterola i triglicerida što predstavlja dodatni faktor od srčanih oboljenja, hipertenzije.
Kako je na osnovu niza velikih i dugotrajnih istraživanja utvrđena opšte poznata činjenica da je za većinu bolesti civilizacije odgovoran trijas uzroka koji čine: povećana telesna masa (obesitas), nervna napetost (stres), i hipokinezija (detreniranost), nužna je borba protiv tih modernih bolesti koja se ogleda upravo u onome što i jeste osnovna ljudska karakteristika – kretanje, tj. fizička aktivnost, a za savremena ljude visoke tehnologija- rekreativno vežbanje.
Rekreacija pridonosi razvoju čovekove ličnosti, zadovoljavanju njegovih potreba, interese za stvaralaštvo, podizanju raspoloženja kao i psihološkom rasterećenju. To se postiže promenom aktivnosti i fizičkim opeterećenjem koje se razlikuje od onog na profesionalnom radnom mestu, a najčešće različitim oblicima razonode u vreme dokolice; ili jednostavno rečeno, rekreacija se postiže kulturnim, zdravim i korisnim načinom aktivnog odmaranja.
Pozitivni efekti treninga
Pored toga što fizička aktivnost mora biti redovna tj. da se odvija kontinuirano, takođe je bitno da ona bude i programirana od strane stručnog lica – fitnes trenera kako bi ta odabrana fizička aktivnost imala pozitivne efekte na telo vežbača, kako fiziološke tako i psihološke efekte. Takođe je bitno naglasiti da pre kretanja na fitnes bi trebalo da se uradi pregled kod doktora sportske medicine, kako bi se utvrdio status organizma i koji bi na osnovu toga preporučio da li sme da se vežba i u kojoj meri.
