Naučiti kako sačuvati zdravlje je posebna umetnost, jer je u moderno doba ovo postao izuzetno težak zadatak – ovim rečima doktorka Ana Gifing objašnjava krilaticu “Zdravlje je umetnost življenja”, koja se prožima kroz njenu celokupnu novu knjigu.
Hormoni su pravi anđeli zaštitnici našeg organizma. Ali kad se ravnoteža među njima poremeti, čak i minimalno, oni postaju demoni, objašnjava dr Ana Gifing u jednom od poglavlja nove knjige upravo pod nazivom „Hormoni: anđeli ili demoni”.
Kako su hormoni rukovodili životima njenih pacijenata pre nego što su ti ljudi preuzeli vlast nad hormonima, doktorka navodi nekoliko detaljnih primera u knjizi.
„Mislila sam da sam smrtno bolesna”, rekla je jedna žena koja je ušla u menopauzu, a da toga nije bila ni svesna, pre nego što je počela terapiju kod dr Gifing, čije je ime dobro poznato svakome ko ozbiljno vodi računa o svom zdravlju.
Najvažnije je ostvariti dobru ravnotežu između hormona, jer i najmanji nesklad može uticati na opšte zdravlje. Kad postoji neravnoteža, javljaju se brojni zdravstveni problemi, kao i bolesti
Rad na Univerzitetskoj dečjoj klinici, zatim Institutu za majku i dete, specijalizacija anesteziologije sa reumatologijom na Vojnomedicinskoj akademiji – već se čini kao zavidno iskustvo i preporuka, međutim, posle rada u operacionima salama i intenzivnoj nezi, dalje usmerenje doktorke Gifing ono je što je izdvaja: opredeljenje za preventivnu medicinu. To je dalje odvelo ka usavršavanje u Beču iz oblasti antiejdžing medicine. Doktorka je takođe autor jedinstvenog programa „Hrono ishrana dr Gifing“.
Neodvojivost hormona i preventive
„Ova grana medicine nudi bogat arsenal oružja u borbi protiv svih bolesti koje se mogu prevenirati, ali i u potpunosti izlečiti ukoliko se na vreme započne sa individualnom terapijom”, objašnjava ona u predgovoru knjige „Hormoni: anđeli ili demoni”, šta je prelomilo da se usmeri na preventivnu medicinu.
A govoreći o istraživanjima vezanim za hormone kaže: „Više se ne sećam samog početka, u svakom slučaju već 18 godina se bavim hormonskom supstitucijom, a od pre 13 godina i bioidentičnom terapijom. Endokrinologija je grana medicine koja se prvenstveno bavi žlezdama koje izlučuju hormone, a brojne endokrinološke preporuke i terapije su osnov prave preventivne medicine.”
Pročitaj i: Žarko Ilić: Sreća je jednostavna formula – od realnosti oduzmite očekivanja
Knjiga „Hormoni: anđeli ili demoni?” jeste, kako sama kaže, svojevrstan priručnik, koji bi trebalo da pomogne ljudima pri odgovoru kakvi su to muški ili ženski problemi koji ih muče, a sa posebnim osvrtom na menopauzu. Hormoni, jednostavno, vladaju našim životima, i to je čista biologija, ali posejano je i mnoštvo predrasuda: za žene su hormoni dežurni krivci, bilo da je žena melanholična, razdražljiva ili ushićena. Pa, kako to hormoni upravljaju ljudskim organizmom?
„Hormoni su signalni molekuli koji komuniciraju sa svim ćelijama u organizmu i bez njih ne postoji život, ni ljudi, ni životinja, ni biljaka. Najvažnije je ostvariti dobru ravnotežu između hormona, jer i najmanji nesklad može uticati na opšte zdravlje. Kad postoji neravnoteža, javljaju se brojni zdravstveni problemi, kao i bolesti. Nekad je teško protumačiti signale koje primamo od različitih žlezda, jer se često javljaju problemi udaljenih organa i fizioloških sistema”, objašnjava.
Ona nudi i dalje razjašnjenje: jedan primer za ovakvu situaciju jeste pojava opstipacije, koju tretira nutricionista ili gastroenterolog, a možda se zapravo radi o smanjenoj aktivnosti štitne žlezde, ili se može pojaviti nagli skok krvnog pritiska, što će tretirati kardiolog, a možda je potrebno proveriti status reproduktivnih hormona koji mogu biti u neravnoteži. Ovakvih primera je zaista mnogo, dodaje.
Predrasude i manjak informacija
Tako dr Gifing u ovoj knjizi-priručniku stručno, ali diskursom razumljivim i laičkom čitaocu, razlaže osnovne zablude vezane za hormone, i to čini sistematski i hronološki. Primera radi, na primenu hormonske terapije kod žena u menopauzi u određenim periodima razvoja medicine nije se gledalo blagonaklono, same pacijentkinje i dan-danas imaju određene rezerve, a njen zaključak ove teme bazira se na najnovijim rezultatima studija, koje pokazuju da je životni vek duži i kvalitet života daleko bolji kod žena koje su na hormonskoj nadoknadi. Pomenute rezerve pacijentkinja opisuje zaključkom jednog svog kolege da, ukoliko organizmu nedostaje gvožđa, bićemo radi da unesemo taj suplement, ali ukoliko organizmu fali određeni hormon, često se javlja otpor.
Međutim, disbalans hormona u organizmu ima dalje posledice. Uticaj na psihu jednako je važan kao i uticaj na telo pacijenta.
„Ukoliko se jave psihološki problemi, oni mogu biti raznorazni, od depresije, apatije, nervoze, pojave strahova, briga, smanjenje koncentracije, motivacije. Ako je osnovni problem u nedostatku estradiola, tu nikakva psihološka podrška neće pomoći. Ukoliko je u pitanju pojava hipotireoza, priča je ista. Knjiga ‘Hormoni: anđeli ili demoni‘ naišla je na ogromno interesovanje čitalaca, kako žena, tako i muškaraca. To je samo pokazatelj da ne postoji mnogo informacija na ovu temu, a koje bi bile dostupne svima, bez obzira na prethodno obrazovanje.“
Menopauza nikada ne prolazi
Činjenica je da ljudi često ne umeju da prepoznaju šta im se događa sa telom. Kakva je, onda, zdravstvena kultura naših građana?
„Poslednjih desetak godina je primetna promena u razmišljanju ljudi u smeru zaštite i unapređenja zdravlja kod nas. Ali, svakako nisam zadovoljna kad mi se u praksi pojavi dečak od devet godina sa 122 kilograma, ili dečak od 13 godina sa dijabetesom tip dva. To je pouzdan znak da treba mnogo više raditi u smislu edukacije populacije, naročito mladih roditelja i dece. Žene takođe još uvek imaju brojne predrasude kad je menopauza u pitanju i često mi kažu da je to sasvim prirodan proces, koji će trajati neko vreme i proći. Ovo je jedna od najvećih zabluda, menopauza nastane u nekom trenutku i više nikada ne prolazi. To je finalna faza u životu, a od toga da li će primati terapijsku nadoknadu zavisi kvalitet daljeg života”, kaže doktorka.
Vidi i: Slavni biolog Brus Lipton: Okolina može izmeniti naše gene
S druge strane, neprepoznavanje simptoma, signala koje telo šalje, dodaje doktorka, ženu ili muškarca će odvesti u siguran put ka mnogim bolestima.
„Neretko će nekoliko poslednjih desetina godina biti ispunjeno uzimanjem svakodnevne terapije protiv visokog pritiska, bolova u zglobovima, nesanice, nervoze, depresije, i tako dalje.”
„Antiejdžing je drugi naziv za preventivnu medicinu“
Ne možemo da ne pomenemo i dve oblasti po kojima je doktorka Gifing veoma poznata: antiejdžing medicina i hrono ishrana. Postavlja se pitanje koliko je antiejdžing medicina zastupljena u Srbiji, pogotovo kad se ima u vidu da građani kod nas antiejdžing praktikuju gotovo isključivo u estetskom smislu?
„Kad se kaže antiejdžing, odmah se misli usmere na stavljanje filera, botoksa i primenu svih ostalih estetskih procedura. Retko ko se bavi u pravom smislu ovom granom medicine, ali je tako i u svetu, ne samo kod nas. Malo je stručnjaka koji poznaju perfektno ljudsku fiziologiju i načine kako najzdravije usporiti starenje, što je osnov antiejdžing medicine. To je samo drugi naziv za preventivnu medicinu. Postoji koncept sprečavanja nastajanja degenerativnih i zapaljenskih promena koje vode u mnoštvo bolesti, kao i hormonske, vitaminske i mineralne nadoknade koje vraćaju vitalnost. Koncept zdrave ishrane, pravilne i redovne rekreacije i mnogo drugih metoda za usporavanje procesa starenja i produženja vitalnog dela života. Kada je u pitanju hrono ishrana, njen cilj jeste da, kad se ispravno i individualno primenjuje, može vratiti u normalu razna poremećena metabolička stanja (dijabetes tip dva, gojaznost, kao i mnoga druga stanja)”, objašnjava dr Gifing. Međutim, čini se da, nakon što je doživela veliki bum, hrono ishrani sada pomalo opada popularnost.
„U praksi imamo isti broj novih pacijenata koji žele da primene program, a dosta je i veliki broj povratnika, koji su na teži način shvatili da ovaj program ishrane nema alternativu. To je sto odsto ispravan fiziološki princip ishrane i života, ovaj program, iako treba da bude individualan, ipak ima opšti značaj, jer ne dozvoljava nastanak fioziološke neravnoteže. Biti zdrav nije samo po sebi zadata prirodna činjenica. Iako naš organizam teži ka tome da ima fiziološku ravnotežu i da teži ka održavanju dobrog zdravlja, mi sveukupnim našim životnim stilom možemo drastično remetiti ovu prirodnu zaštitu. Treba naučiti kako sačuvati zdravlje, što jeste jedna posebna umetnost, jer je u moderno doba ovo postao izuzetno težak zadatak”, zaključuje doktorka Ana Gifing.
Tekst: Maša Milojković
Foto: Privatna arhiva