Ideja fotografa da oda počast čuvenoj naslovnici časopisa National Geographic iz 1985. godine otkrila je uznemirujuću istinu koja se krije iza pogleda Šarbat Gule.
Fotograf Toni Nortrup imao je 11 godina kada je te 1985. na njegov prag stiglo izdanje National Geographic-a sa nezaboravnom naslovnicom na kojoj se nalazi Šarbat Gula, devojka zelenih očiju.
Nekoliko decenija kasnije Nortrup je poželeo da snimi video o inspirativnoj fotografiji Stiva Makarija i devojci Šarbat Guli. Međutim, kada je započeo istraživanje shvatio je da ništa na fotografiji nije onako kako se činilo.
Prošle godine Nortrup je na svom YouTube kanalu objavio video u kojem potučuje da “ovo nije priča koju je želeo da ispriča”, i u kom detaljno opisuje šta je sve Makari uradio da bi dobio ovu fotografiju. Video je uklonjen nekoliko dana kasnije, nakon što je Makari javno optužio mlađeg kolegu za klevetu.
Makari je 1984, kada je nastala ova fotografija, živeo u Pakistanu, zaposlen kao fotoreporter National Geographic-a. Na jednom snimanju bio je u islamskoj verskoj školi za devojčice i tamo je uslikao osmogodišnju učenicu po imenu Šarbat Gula. Na fotografiji devojčica ima prodorne zelene oči. Umotana u otrcani šal, pogled upire u kameru – gledajući na kraju milione ljudi sa naslovnice časopisa, na kojem se našla u junu 1985. godine.
Ova fotografija obeležila je karijeru Stiva Makarija, donevši mu slavu, a postala je i jedan od najprepoznatljivijih portreta na svetu ikada. Za čitaoce na Zapadu “Avganistanska devojka” bila je simbol Avganistana – još uvek anonimne, udaljene države izbeglica u krizi. Priča u časopisu, ipak, nije rekla ni reč o Šarbat Guli.
Ispod fotografije stajao je opis: “Uklete oči govore o strahovima avganistanske izbeglice”. Prema Nortrupovim rečima, strah u tim zelenim očima najverovatnije je bio strah od Stiva Makarija.
Sedamnaest godina kasnije Makari se pridružio televizijskoj ekipi National Geographic-a u potrazi za Šarbat Gulom. Priča sa naslovnice objavljena u aprilu 2002. godine pod naslovom “Otkriveni život” govori o tome kako su pronašli Šarbat Gulu, opisuju je kao siroče čiji su roditelji poginuli u bombaškom napadu, što se kasnije ispostavilo kao laž. Rekla je da joj je majka umrla od upale slepog creva, a da je otac još bio živ kada su se preselili u Pakistan.
Zapravo, Šarbat Gulu su prvi put 2002. godine upitali kako se osećala kada je fotografija snimljena, i prvi put joj je dozvoljeno da kaže: ljuta.
Strah u zelenim očima
Nortrup je rekonstruisao situaciju u kojoj je Makari fotografisao devojčicu, i objavio zapanjujuće činjenice.
Makari je bio potpuno nepoznata osoba, a nije poželjno da devojčica tradicionalne paštunske kulture otkriva svoje lice, deli prostor, uspostavlja kontakt očima, niti da je fotografiše muškarac koji ne pripada njenoj porodici.
Zbog fotografije je premeštena na drugo mesto – sa boljim svetlom i čistom pozadinom.
Makari je primetio njene prodorne zelene oči, iako se Šarbat Gula potrudila da pokrije lice. Makari je rekao njenom razrdnom starešini da zamoli devojčicu da sarađuje. Nakon što je bila primorana da mu dozvoli da je fotografiše, Avganistanska devojka je spustila ruke i otkrila svoje lice.
“Pozirala je kao modeli osamdesetih. Rame nagnuto prema kameri, čelo napred, savršeno osvetljenje i direktan kontak očima – ona tako nikada ne bi pozirala“, ispričao je Nortrup.
Makari je, tvrdi Nortrup, želeo još da je fotgrafiše, ali je Šarbat Gula pobegla. Ni u jednom trenutku nije spomenjeno njeno ime, njen narativ, čak nije tražio ni pristanak oca da bi objavio fotografiju.
Kada je Šarbat Gula konačno videla naslovnicu zbog koje je njeno lice postalo poznato, osećala se “nervozno i veoma tužno”.
Pogledaj i: 5 inspirativnih poruka Malale Jusufzai, najmlađe dobitnice Nobelove nagrade za mir
Kada je fotografija prvi put objavljena, pored opisa “Uklete oči govore o strahovima avganistanske izbeglice”, pisalo je i da “njene oči reflektuju strah od rata”.
“Ovo je netačno“, objašnjava Nortrup. “Strah u njenim očima je strah učenice koju je u školi prekinuo potpuni neznanac muškog pola koji je ušao u njen prostor, njene lične granice i kulturu i otišao – a da nije ni pitao kako se zove.“
Makari i National Geographic zaradili su ogroman novac od prodaje ove fotografije. Do njihovog povratka za sledeću priču 2002. Šarbat Gula nije dobila ništa.
Šta se desilo sa Avganistanskom devojkom?
Šarbat Gula uhapšena je 2016. godine u Pakistanu pod optužbom za korišćenje lažnog identiteta. Posle 15 dana provedenih u zatvoru deportovana je u Avganistan zajedno sa svojom decom.
Za hapšenje krivi upravo čuvenu fotografiju sa naslovnice, rekavši da joj je ona donela više problema nego koristi, te da ju je proslavila, ali i dovela do zatvora.
“Avganistan je moje mesto rođenja, ali Pakistan je moja domovina i zauvek ću ga smatrati svojom zemljom. Slomljena sam. Nemam drugu opciju nego da odem odavde“, izjavila je Šarbat Gula posle izlaska iz zatvora.