U današnje vreme, a posebno od početka pandemije, deca su htela-ne htela prinuđena da više vremena provode onlajn, a sve manje napolju, socijalizujući se sa svojim vršnjacima. Samim tim postao je još očigledniji veliki društveni problem koji je poslednjih godina bio u velikom porastu – sajber zlostavljanje (cyberbullying). Na taj način deca su izložena psihičkom maltretiranju, često od strane nepoznatih i „nevidljivih“ protivnika, što može značajno uticati na njih.
Sajber zlostavljanje je, nažalost, postalo uobičajeno u onlajn zajednicama – prema pojedinim istraživanjima svaki peti tinejdžer prošao je kroz ozbiljnije oblike zlostavljanja, dok je čak 59% njih doživelo neku vrstu neprijatnosti na internetu. I prema procenama, ovaj broj će samo rasti.
Usled pandemije Covid-19, sajber zlostavljanje je dodatno eskaliralo. Zbog toga što su više vremena bili primorani da budu u kući, prema istraživanjima, sajber zlostavljanje poraslo je čak za 70%, dok se toksičnost gejming platformi povećala za 40%. Zbog toga je važno da roditelji znaju šta mogu i moraju da urade, kako bi pomogli svojoj deci.
Prevencija je važna
Prema svojoj definiciji, sajber zlostavljanje je namerno i ponovljeno povređivanje drugih korišćenjem elektronskih uređaja, aplikacija za igranje igara i putem društvenih mreža, a ono se manifestuje kroz naloge napravljene sa ciljem da ostavljaju pogrdne komentare, objave koje će nekog povrediti, da šire neistine i tračeve. Njihov cilj je da postide, zaprete, ponize, preplaše ili zlostavljaju svoju ciljanu metu.
Istraživanja su pokazala da su oni koji su bili izloženi ovoj vrsti nasilja imali različite posledice, uključujući ozbiljne probleme emocionalne, fizičke, mentalne i akademske prirode. Sajber zlostavljanje je ogroman izvor stresa u životu mlade osobe, pre svega jer većina njih svoje živote najviše i živi u onlajn prostoru, te ukoliko su tamo poniženi i povređeni, to se preslikava i na njihovo svakodnevno ponašanje.
Često žrtve krive sebe za mučenje i zlostavljanje koje doživljavaju, te je više od 35% zlostavljanih tinejdžera razvilo ozbiljnije simptome stresa, koji se često manifestovao i fizičkim tegobama, kroz bolove u stomaku, glavobolji, promenama na koži, dok su mnogi imali poremećaje u spavanju i ishrani. Takođe, zlostavljanje se često odrazi i na ocene i vannastavne aktivnosti.
Žrtve sajber zlostavljanja neretko se osećaju usamljeno i izolovano, budući da često budu izopšteni u školi.
Ovo iskustvo utiče značajno na njihovo samopouzdanje i samopoštovanje. Konačno, sajber zlostavljanje može dovesti do samopovređivanja, pa čak i suicidnih misli. Kada deca kontinuirano doživljavaju zlostavljanje putem društvenih mreža i poruka, osećaju se beznadežno, što ih može dovesti do toga da jedini spas vide u samoubistvu.
Zbog toga što su rizici koje nosi sajber zlostavljanje toliko veliki, važno je da roditelji učine sve što je u njihovoj moći i spreče zlostavljanje svoje dece.
Kako zaštiti dete?
Bićemo potpuno otvoreni – ne postoji savršeno pouzdan način da svoje dete potpuno zaštitite od sajber zlostavljanja. Ipak, postoje brojne stvari koje možete zajedno učiniti, kako biste rizike sveli na minimum.
Za početak, važno je da sa decom razgovarate o tome šta je zlostavljanje na internetu, koje rizike ono nosi i šta može da izazove, te da mu jasno stavite do znanja da uvek može da računa na vašu podršku. Neophodno je i da svojim tinejdžerima predočite na koji način da koriste društvene mreže bezbedno i odgovorno i šta da rade ukoliko budu žrtve zlostavljanja.
10 stvari koje možete učiniti da zaštitite svoje dete
Zaštita naloga i uređaja
Važno je da vaše dete koristi šifre na svemu što koristi, te da te šifre ne deli ni sa kim drugim, čak ni najboljim prijateljima. Iako im možda sada veruju, istina je da prijatelji dolaze i odlaze, ne postoji garancija da će zauvek biti deo nečijeg života, kao i da neće zloupotrebiti poverenje.
Koristite alate i podešavanja privatnosti
Šta god da vaše dete radi onlajn, važno je da zna kakve su opcije privatnosti na raspolaganju. Gotovo svaka društvena mreža, poput Instagrama, Tvitera, SnapChata i TikToka ima podešavanja privatnosti – podesite ih zajedno sa svojim detetom tako da njihovi nalozi budu privatni, da zabrane tagovanje, da je neophodna dozvola kako bi se njihova fotografija objavila itd.
Neka lično ostane privatno
Deca nikako ne smeju da dele svoju adresu, broj telefona ili email javno. Važno je i da budu oprezni da ne podele previše informacija, poput toga u koju školu idu i kada, posebno ako imaju pratioce na mrežama koje ne poznaju dovoljno.
Podsetite ih da ljudi nisu uvek ono što tvrde da jesu – čak ni u „stvarnom“ životu, a posebno ne onlajn i da, iako na profilu stoji slika tinejdžerke, ne znači da je ona zapravo iza profila, već da bi to mogao biti neko ko se lažno predstavlja, kako bi izvukao važne informacije od njih. Zato je važno da privatnost to i ostane.
Deljenje lokacije
Pojedini pametni telefoni imaju opciju da korisnici podele svoju lokaciju sa prijateljima. To znači da, ukoliko to učine, drugi ljudi će uvek znati gde se nalaze. Zato je važno da o tome razgovarate sa svojom decom – sa kim i da li uopšte treba da podele svoju lokaciju.
Pored toga, neke fotografije napravljene smartfonom već sadrže geotagove koji označavaju gde je fotografija nastala. Na ovaj način neko može otkriti lokaciju vašeg deteta, čak i ako ono ne kaže gde je.
Osim toga, možda bi trebalo da razmislite o tome da fotografije sa odmora ne delite dok se ne vratite kući, jer ćete na taj način izbeći da celom svetu saopštite da u vašem domu nema nikog narednih 10 dana.
Učite ih da razmisle pre objave
Neka vaša deca razviju naviku da neko vreme promisle, pa tek onda nešto objave. Recimo, sastave neku objavu dok su offline, a potom za sat vremena da odluče da li ipak žele to da podele sa svetom. Na taj način izbeći će da postuju u trenutku emocionalnog naboja i kažu nešto zbog čega bi mogli da zažale.
Sajber zlostavljači će iskoristiti sve što mogu protiv vašeg deteta, zato je važno da ono bude oprezno oko toga šta objavljuje.
Sprovedite reviziju društvenih mreža
Svakih mesec-dva sedite sa svojim detetom i prođite kroz njegove naloge na društvenim mrežama. Zajedno odlučite da li bi neke objave trebalo obrisati. Objasnite im da će ovo biti posebno važno kada budu upisivali fakultet, ili tražili posao, budući da nalozi na mrežama često budu razlog odbijanja.
Važno je da uvidi kakva je slika koju šalje o sebi i koliko se ona poklapa sa time kako zapravo želi da se predstavi.
Izlogujte se sa javnih uređaja
Podsetite svoju decu da kada koriste kompjutere u školi, biblioteci, ili bilo čiji tuđi, da se obavezno izloguju sa svih naloga – emaila, društvenih mreža, itd.
Samo isključivanje nije dovoljno, jer ukoliko neko koristi kompjuter iza vašeg deteta, može odmah doći do njegovih naloga i svih ličnih podataka ili objaviti nešto na društvenim mrežama vašeg deteta. Za slučaj da postoji šansa da se ovo desilo, odmah promenite sve šifre.
Ne odgovarajte zlostavljačima
Ukoliko vaše dete doživi sajber zlostavljanje, treba da se suzdrži od odgovora. To znači da ne treba da se svađa, objašnjava, ili na bilo koji način uspostavi komunikaciju sa zlostavljačima, jer oni očekuju emocionalan odgovor i ukoliko im vaše dete to uskrati ostaju bez daljeg „materijala“.
Umesto odgovora, potrebno je da dokumentujete zlostavljanje, napravite skrinšotove komentara i sačuvate ih kao dokaz. Ako odlučite da prijavite sajber nasilnike, ovi dokazi će vam biti dragoceni.
Prijavite
Važno je da vaše dete zna da uvek treba da prijavi zlostavljanje. Ovo uključuje da najpre kaže vama šta se dešava, a potom i da obavesti platformu na kojoj se zlostavljanje desilo, internet provajdera, a potom i školu, kao i policiju i odeljenje za visoko-tehnološki kriminal, ukoliko žele da se ovo zaustavi.
Nakon prijava, blokirajte osobu ili nalog od kog je krenulo zlostavljanje. Iako ih ovo neće sprečiti da naprave drugi nalog, bar će ih usporiti.
Pored toga, važno je da vaše dete nauči i kako da bude odgovoran posmatrač – ukoliko svedoče sajber zlostavljanju, treba da se suzdrže od učestvovanja, već da podrže osobu koja je žrtva napada, te da prijave vama, nastavnicima ili direktoru, posebno ukoliko zna ko je zlostavljač. Jer, deca su najčešće meta sajber zlostavljanja onih koje poznaju iz škole ili društva. Zato, time što će pomoći da se zaštiti jedna žrtva zlostavljanja, pomoći će da se spreče i budući incidenti ove vrste.
Foto: Steinar Engeland on Unsplash