Startap ekosistem u Srbiji poslednjih godina beleži eksponencijalni rast, što sa sobom nosi izazove izlaska na nova tržišta, pristupa izvorima finansiranja i adekvatnim kadrovima.
Inicijativa Digitalna Srbija objavila je Startap skener za 2023. godinu, godišnji izveštaj o srpskom startap ekosistemu, u okviru projekta “Preduzmi ideju“.
Analiza je sprovedena na uzorku od 167 startapa i zaključak je da se startap ekosistem u Srbiji ubrzano razvija i da postoji veliki potencijal za dalji rast i razvoj. Međutim, kao i u drugim zemljama, i u Srbiji postoji nekoliko ključnih, zajedničkih izazova koje ekosistem u celini mora da prevaziđe, kako bi ovaj rast bio još veći i vidjiviji.
Ohrabrujuće je da se beleži konstantan rast broja startapa za 20-30 odsto svake godine, te da se beleži sve veća međunarodna povezanost sa inostranim ekosistemima.
Osnivači u većini slučajeva muškarci
Startap skener pokazao je da su osnivači startapa u Srbiji u najvećoj meri muškarci, starosti izmedju 30 i 39 godina, sa diplomom visokog obrazovanja, i trenutnim prebivalištem u Srbiji, koji su znanje relevantno za osnivanje i vođenje startapa u najvećoj meri stekli kroz prethodna radna iskustva.
Iako Srbija, sa prosekom od 19 odsto ženskih osnivača startapa prednjači u odsnosu na evropski ekosistem gde je prosek ženskih osnivača 15 odsto, i dalje postoji potreba za značajno većim uključivanjem žena u startap ekosistem kao i za kreiranjem instrumenata pomoći i podrške koji će tome doprineti.
Ulaganje dodatnih napora zarad uključivanja većeg broja žena u startap ekosistem može doprineti povećanju ekonomske konkurentnosti Srbije na globalnom tržištu, budući da je u mnogim zemljama žensko preduzetništvo prepoznato kao ključni faktor za ekonomski razvoj. Veća inkluzivnost i raznolikost u startap zajednici može dovesti do novih ideja i poslovnih modela koji bi mogli doneti i inovacije i nova tržišta, navodi se u izveštaju.
Pročitaj i: Za postizanje rodne ravnopravnosti biće potrebno još 300 godina
Kada govorimo o strukturi osnivačkog tima, u čak 83,8 odsto slučajeva osnivanje startapa je timski poduhvat. Prosečan broj osnivača je dva ili tri, dok je prosečna starost 36,6 godina.
Primetno je da većina startapa ima isključivo muške osnivačke timove (63,5%), što se slaže sa nalazima European Startap Monitor-a . S druge strane, svega 4,8 odsto startapa su osnovali isključivo ženski timovi. Može se istaći da preostalih 31,7 odsto startapa ima u osnivačkim timovima i muškarce i žene, što je malo iznad evropskog proseka.
Skoro polovina startapa nema nijednu ženu u menadžmentu
Čak 47,3 odsto domaćih startapa nema žena u svom menadžmentu. Prosečan broj žena u ulozi menadžera po startapu iznosi samo 0,8, dok je prosečan broj muškaraca 2,5. Stoga, menadžment startapa najčešće čine tri osobe, od kojiih su bar dve muškarci. Kada je reč o zaposlenima, i u ovom slučaju prednjače muškarci, koji čine 68,9 odsto, dok žene čine samo 31,1 odsto zaposlenih.
Iako postoji uvreženo mišljenje da su osnivači startapa uglavnom inženjeri i programeri, u stvarnosti, situacija je znatno složenija i raznolikija.
Pored osnivača sa tehničkim znanjima, uspešne startape su osnovali i ljudi koji imaju znanja i ekspertize iz drugih oblasti, poput marketinga, prodaje, finansija, dizajna i sl.
Postoje brojni primeri veoma uspešnih startapa koje su pokrenuli ljudi bez programerskih veština (neki od njih su Airbnb, Pinterest, Alibaba, Amazon). Takvi osnivači često poseduju jedinstvene veštine i znanja koja su neophodna za stvaranje inovativnih proizvoda i usluga.
Upravo je udruživanje različitih ekspertiza i stvaranje multidisciplinarnih timova jedan od ključnih faktora uspeha u svetu tehnološkog preduzetništva. U tom kontekstu, kada posmatramo oblasti iz kojih dolaze osnivači, značajan podatak je da 63,5 odsto startapa u svojim osnivačkim timovima ima i osnivače koji dolaze iz netehničkih oblasti, što doprinosi raznovrsnosti i inovativnosti celokupnog ekosistema.
Većina startapa osnovana posle 2020. godine
Rezultati ovog istraživanja pokazuju da se 9,6 odsto startapa okupilo kao tim i počelo da razvija ideju u periodu od 2010-2015. godine, 34,7 odsto u periodu 2016-2019. godine, dok se 55,4 odsto startapa okupilo kao tim u periodu 2020-2022. godine.
Ovi rezultati ukazuju na eksponencijalni rast srpskog startap ekosistema u poslednjoj deceniji, sa najimpresivnijim rastom zabeleženim posle 2020. godine. Ukoliko se ovaj trend rasta nastavi, možemo očekivati da će u naredne tri godine biti osnovano više startapa nego u celoj prethodnoj deceniji. Naravno, ovo su samo procene.
U kojim industrijama ima najviše startapa?
Gledajući raspodelu startapa prema industrijama, možemo zaključiti da, među startapima koji su očestvovali u ovom istraživanju, najveći deo srpskog ekosistema čine startapi u poljoprivredi, eCommerce-u, Biotech/Medtech oblastima i gejmingu.
Daleko najveći broj startapa aktivan je u domenu razvoja softvera (80,8%), zatim sledi domen razvoja hardvera i softvera sa 11,4 odsto i domen razvoja hardvera 7,8 odsto.
Koje pozicije će biti najtraženije u 2023. godini?
Iz planova za zapošljavanje u 2023. godini, u izveštaju Startap skenera možemo da vidimo da su, pored zapošljavanja programera, prodaja (51,5%) i marketing (49,1%) i dalje najzastupljenije oblasti, što ukazuje na nastojanja startapa da se fokusiraju na podizanje vidljivosti, razvoj strategija prodaje i uspešnu prodaju svojih proizvoda i usluga.
Daleko iza, sa procentom ispod 20 odsto su istraživanje i razvoj (18,6%), zatim korisnička podrška (18,6%), dizajn (14,4%), finansije (13,2%), administrativni poslovi (11,4%).
Najveći izazovi za startape u Srbiji
S obzirom na to da startapi predstavljaju nove timove, koji razvijaju inovativna rešenja ili usluge, jasno je da postoji veliki broj izazova sa kojima se svakodnevno suočavaju. Dodatno, startap kultura u Srbiji je u razvoju, te manjak kolektivnog iskustva i znanja zajednice otežava prevazilaženje u 2023. godini. Ovi isti izazovi bili su iskazani i u Startap skeneru 2022.
Kao tri najveća izazova startapi vide finansiranje (60%), zapošljavanje kadra sa adekvatnim veštinama (36,4%) i pridobijanje kupaca (34,5%).
Pored ovih, na osnovu odgovora 21,8 odsto ispitanika, kao relevantan izazov pojavljuje se i nedovoljna vidljivost Srbije na globalnom tržištu. Dubinsko sagledavanje ovih izazova, omogućava razvoj programa podrške koji su u skladu sa trenutnim potrebama startapa, a samim tim i brži razvoj ekosistema.
Ceo izveštaj možete preuzeti na linku.
Izvor: Preduzmi ideju