Od ulaznica za koncerte do hotelskih rezervacija i avio-karata, danas sve što želite da uradite zahteva od vas da pristupite internetu ili skinete neku novu aplikaciju.
Kada je Stiv Džobs predstavio ajfon 2007. godine, internet je bio vezan samo za računare. Dakle, da biste pristupili internetu, morali ste da koristite svoje velike desktop računare i čim ga ugasite ponovo ste oflajn. Ali pametni telefoni i njihov razvoj u godinama koje su usledele omogućio nam je da budemo onlajn 24/7.
U to vreme, Apple se fokusirao na to kako će novi uređaj omogućiti korisnicima da čitaju mejlove, pretražuju internet i slušaju muziku dok su u pokretu. U poređenju sa svim onim za šta sada koristimo naše telefone – od poručivanja hrane do navigacije – govor Stiva Džobsa iz 2007. danas može da zvuči pomalo čudno jer su se pametni telefoni i internet infiltrirali u sve delove naših života.

Kada su pametni telefoni izašli, bili smo zapanjeni njihovim karakteristikama i nismo obraćali pažnju o potencijalnom uticaju ovih gedžeta, pre svega na decu.
Petnaest godina kasnije ljudi su počeli da razmišljaju o negativnim efektima i zavisnosti koju stvaraju pametni telefoni. To je rezultiralo sve većim nastojanjem da se smanji upotreba ovih uređaja, ali tu dolazimo do novog problema.
Iako prepoznajemo nedostatke prekomerne upotrebe telefona, svet oko nas sve više nas primorava da mobilne telefone koristimo za obavljanje čak i nekih osnovnih zadataka. Do te mere, da je postalo nemoguće ne koristiti telefon.
Mali, čudesni pravougaonik
Počnimo od dizajna najpopularnijih aplikacija i funkcija kao što su povlaćenje ekrana za osvežavanje feeda i beskonačno skrolovanje – možemo da ih uporedimo sa kockanjem i slot mašinama – a koriste se kako bi ljudi dobijali male doze dopamina zbog kojih će se vratiti po još.
Potvrđeno je da pametni telefoni loše utiču na san, a prekomerna upotreba društvenih mreža izazvala je negativne efekte na mentalno zdravlje, posebno kod tinejdžera.
I nisu pogođeni samo naši privatni već i poslovni životi. S obzirom na to da skoro svi u svakom trenutku imamo telefon uz sebe, sve više poslodavaca očekuje da budemo dostupni 24/7 i u svako doba dana i noći odgovorimo na poruke ili mejlove, čak i ako nismo plaćeni za prekovremeni rad. S druge strane, dok smo na poslu, gomila notifikacija nas vrlo lako može odvratiti od zadataka.
Pročitaj i: Da li notifikacije utiču na zavisnost od mobilnih telefona?
Kao rezultat toga, čitava jedna industrija nastala je radi saveta kako da se oslobodite toga da stalno proveravate svoje telefone – od isključivanja notifikacija i postavljanja vremenskih ograničenja do blokiranja pristupa određenim aplikacijama.
Naravno, ljudi mogu da ograniče upotrebu svog pametnog telefona, ali ne mogu u potpunosti da se oslobode ovih uređaja koji stvaraju zavisnost jer smo izgradili svet koji je pravu slobodu učinio gotovo nemogućom.
U maju ove godine Washington Examiner pisao je da Nacionalni zoo vrt u Vašingtonu, bez obzira na to što je ulaz slobodan, zahteva od posetilaca da unapred rezervišu karte kojima mogu pristupiti samo putem mobilnog telefona. Lokalni bejzbol tim, Washington Nationals, uradio je sličnu stvar – posetioci više ne mogu da dobiju štampane karte već moraju da ih prikažu na svom telefonu da bi ušli na stadion.
Ova priča pokrenula je diskusiju na društvenim mrežama, gde su ljudi podelili slična iskustva – na primer, nisu mogli da rezervišu hotelsku sobu na recepciji hotela, već su morali to da urade putem veb stranice. I sve više hotela umesto ključeva sobe nudi vam opciju da ključ instalirate na svom telefonu.

I sam Apple doprineo je tome da ajfon bude u centru naših života. Kompanija je 2014. godine pokrenula Apple Pay, omogućavajući korisnicima da dodaju svoje kreditne kartice na telefon kako ne bi morali uvek fizičku karticu da nose sa sobom. Isto se dešava sa ličnim dokumentima, a u budućnosti bismo mogli da očekujemo da pametni telefoni postanu i naši ključevi od automobila, piše Insider.
Kanada i SAD imaju aplikacije koje nisu obavezne, ali omogućavaju putnicima da unapred podnesu zahteve da brže prođu graničnu kontrolu dok Australija od posetilaca zahteva da preuzmu aplikaciju da bi se prijavili za turističku e-vizu.
Sve ove promene uvedene su da bi nam olakšale život – korišćenje telefona trebalo bi svima da nam uštedi vreme. Ali kada internet konekcija nije pouzdana, baterija je pri kraju ili prosto nemate pametni telefon, ove promene zapravo vam otežavaju svakodnevicu, a smanjenje upotrebe mobilnog telefona postaje nemoguća misija. Jedan od većih rizika je taj što pametni mobilni telefoni postaju posrednici u gotovo svemu što radimo.
Pametni telefoni ne bi trebalo da budu obaveza
Sa jedne strane, danas smo svesni da zavisnost od mobilnih telefona ima negativne posledice na naše mentalno zdravlje, međuljudske odnose, privatni i poslovni život. Dok s druge strane, kompanije i vlade sve više ugrađuju telefone u infrastrukturu naših života što otežava život bez pametnog telefona, ili ga čak čini nemogućim.
Malo je verovatno da će ljudi masovno odbaciti svoje pametne telefone, ali to ne znači da ne možemo da radimo na tome da shvatimo kakav uticaj na društvo ima korišćenje telefona i olakšamo onima koji žele da se oslobode toga.
Smanjenje upotrebe mobilnih telefona trebalo bi da bude pravo svakog čoveka. Naši telefoni predstavljeni su kao sredstvo za praktičniji život, ali su u stvarnosti imali štetan uticaj na pažnju i međuljudske odnose. U ovom trenutku, rebalans našeg odnosa prema telefonima je od ključnog značaja za napredak.
Foto: ROBIN WORRALL, naipo.de on Unsplash