Pritisnite enter da počnete pretragu.

Naučnici: Polarni medvedi će izumreti do 2100. godine

Topljenje arktičkog morskog leda moglo bi dovesti do nedostatka hrane i smanjenja reproduktivne sposobnosti polarnih medveda već u narednih 20 godina, upozoravaju naučnici.

Naučnici su prvi put izneli predviđanje, gde, kada i kako će verovatno nestati polarni medvedi, upozorivši da će, ukoliko emisija gasova koji proizvode efekat staklene bašte ostane na sadašnjem nivou, svi osim nekoliko primeraka na Arktiku, verovatno nestati do 2100. godine.

Vrlo je verovatno da će već u narednih 20 godina mnogi polarni medvedi početi reproduktivno da padaju, što će dovesti do njihovog nestanka na pojedinim lokacijama, pokazalo je poslednje istraživanje objavljeno u časopisu Nature Climate Change, prenosi Guardian.

U ovom istraživanju naučnici su ispitivali kako će na polarne medvede uticati dva različita scenarija u pogledu emisije gasova koji proizvode efekat staklene bašte.

Pretpostavlja se da, ukoliko ne dođe do smanjenja ove emisije, polarni medvedi će preživeti samo na najsvernijem arktičkom arhipelagu u Kanadi do kraja veka. Čak i u slučaju da dođe do umerenog smanjenja emisije, i tada se pretpostavlja da će većina populacije polarnih medveda na Arktiku doživeti reproduktivni neuspeh do 2080. godine.

Naučnici procenjuju da je ostalo manje od 26.000 polarnih medveda, raspoređenih u 19 različitih subpopulacija koje se kreću od Svalbarda u Norveškoj, do zaliva Hadson u Kanadi i do Čukotskog mora između Aljaske i Sibira.

Polarni medvedi nisu u stanju da pronađu dovoljno hrane na kopnu i oslanjaju se na morski led s kojeg love. Često prave rupe u ledu i čekaju sate da se obrok probije do površine. Ali kako je morskog leda sve manje zbog klimatskih promena, tako će nestajati i polarni medvedi.

Već je neko vreme jasno da će polarni medvedi trpeti zbog klimatskih promena“, napominje Piter Molnar, biolog sa Univerziteta u Torontu i glavni autor studije.

Ali ono što nije bilo potpuno jasno je kada možemo da očekujemo da će doći do pada koji bi u konačnici mogao dovesti do njihovog isrebljenja. Nismo znali da li će se to dogoditi početkom ili kasnije u ovom veku“.

Polarni medvedi crpe rezerve energije sakupljene tokom zimske lovne sezone kako bi preživeli letnje mesece. Iako su medvedi naviknuti na višemesečno gladovanje, njihovo telesno stanje, reproduktivna sposobnost i opstanak na kraju će se smanjiti ukoliko budu prisiljeni da predugo ostaju bez hrane.

U populaciji južnog Boforovog mora na Aljasci, biolozi su već videli kako broj polarnih medveda opada za 25 do 50 odsto tokom perioda slabog leda kada su medvedi bili prisiljeni na predugo gladovanje. A u zapadnom delu zaliva Hadson, jednom od najjužnijih staništa polarnih medveda, populacija je opala za otprilike 30 odsto od 1987. godine, prenosi RTS.

Modeliranjem upotrebe energije polarnih medveda, naučnici su mogli da izračunaju granice izdržljivosti ovih životinja. Molnar i njegove kolege su zatim kombinovali te pragove sa projektovanim brojem budućih dana bez leda na mora, kako bi utvrdili kako će to uticati na različita staništa na Arktiku.

Studija je ispitala 13 od 19 svetskih popopulacija medveda, što čini 80 odsto ukupne populacije ove vrste. Medvedi koji nastanjuju područje poznato kao ekoregija arhipelaga u kanadskom Arktiku nisu obuhvaćene jer geografija tog područja – ostrva i uski kanali – otežavala predviđanje budućeg obima leda.

Od ove proučavane populacije, polarni medvedi u južnom delu zaliva Hadson i tesnacu Dejvis u Kanadi „najverovatnije“ će doživeti reproduktivni neuspeh do 2040. godine u slučaju scenarija bez smanjenja emisije štetnih gasova.

Polarni medvedi u većem delu Aljaske i Rusije imaće ozbiljne probleme do 2080. godine. A do 2100. godine, neizbežno je da će ove populacije doživeti reproduktivni neuspeh, što će dovesti do istrebljenja, ako zemlje drastično ne smanje emisije gasova.

Važno je istaći da su ove projekcije verovatno veoma umerene“, napominje Stiven Amstrup, glavni naučnik u Polar Bears International i koautor studije. Modeli su, objasnio je on, možda pošli od pretpostavke da je stanje medveda bolje od stvarnog nego na početku perioda gladovanja.

Uticaji koje projektujemo verovatno će se dogoditi mnogo brže nego što predviđa ovaj rad.“

Za razliku od drugih vrsta kojima preti lov ili krčenje šuma, polarni medvedi se mogu spasti samo ako je njihovo stanište zaštićeno, što zahteva rešavanje klimatskih promena na globalnom nivou.

Prethodna istraživanja pokazala su da će čak i ako sutra smanjimo emisiju gasova sa efektom staklene bašte, trebati još 25 do 30 godina da se obim morskog leda stabilizuje zbog količine ugljen-dioksida koji se već nalazi u atmosferi. Važno je da javnost shvati hitnost problema, napominje Amstrup.

Polarni medvedi već sede na vrhu sveta. Ako led ode, oni nemaju kuda da odu“, upozorava Amstrup.

Prvo ćemo ostati bez mladunaca, koji će se rađati, ali ženke neće imati dovoljno telesne masti da bi proizvele mleko. Ovi mesojedi se oslanjaju na morski led Arktičkog okeana kako bi lovili foke. Kako se led topi, životinje su primorane da prelaze velike razdaljine pokušavajući da pronađu hranu i prehrane svoje mladunce.

Foto: Profimedia

Budi deo Viber Original zajednice

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *