Ne morate da budete ljubitelj čuvenog „Opstanka“ da biste zavoleli „Našu planetu“, iako ova serija mnoge vraća baš u to vreme kada smo jedva čekali da čujemo dobro poznati glas naratora, a scene iz prirode mogli da vidimo samo na jednom kanalu televizije i to u određeno vreme.
Ne morate čak ni da budete ljubitelj prirode. U nju ćete se garantovano zaljubiti nakon samo jedne epizode ovog monumentalnog serijala. Ako ste, pak, od onih koje privlače spektakularni prizori i život životinjskog i biljnog sveta, znajte da ćete u osam epizoda „Naše planete“ videti do sada nikad snimljena okruženja i divne, retke životinje koje u tim okruženjima žive.
Ono što prvo primetite nakon što stisnete play je dobro poznati baršunasti glas. Narator “Naše planete” je devedesetčetvorogodišnji ser Dejvid Atenborou, britanski novinar i prirodnjak izabran za jednog od sto najvažnijih Britanaca u istoriji, između ostalog zahvaljujući i svojim serijalima o prirodi koje je snimao i producirao poslednjih četrdeset godina.
Malo je mesta na zemljinoj kugli koja nije posetio istražujući divlja prostranstva i živi svet u svojoj raznolikosti. Sada, pred smiraj života, svedoči devastirajućim promenama koje se dešavaju našoj planeti.

Ali, ako ste pomislili da je „Naša planeta“ još jedan tipičan dokumentarac na temu klimatskih promena, treba da znate da ona to nije. Ova serija je i glasnik dobrih vesti, koraka koje čovečanstvo skromno i zakasnelo preduzima ne bi li vratio prirodu u svoje normalne tokove.
Gledanjem ove serije postaje vam jasno kako funkcionišu zakonitosti prirode i kako je čovek uspeo da ih poremeti. Iz epizode u epizodu shvatate koliko su krhka, međusobno zavisna i zavisna od svog prirodnog ekosistema gotovo sva stvorenja planete Zemlje.

Ta saznanja vam se otvaraju suptilno, dok širom otvorenih očiju upijate živopisne kadrove snimane na najrazličitijim mestima, u prašumama Amazona, na Arktiku i Antarktiku, širokim prostranstvima Afrike i misterioznim dubinama okeana, gde oko kamere do sada nije silazilo.
Kroz snimke retkih ili retko snimljenih životinja od kojih zastaje dah, uz scenario prožet humorom i nadahnutu naraciju, neprimetno, a silovito se upoznajete sa otrežnjujućom istinom o čovekovom nemilosrdnom pečatu koji ostavlja na habitat planete Zemlje i sve njegove vrste.

I baš kada primetite da ste se na svakoj trećoj sceni oduševljeno zapitali „ma, ko je sve ovo uspeo da snimi?“, stiže odgovor. Ovaj ambiciozni četvorogodišnji projekat, najveći je svoje vrste koje je ikada pokušan, a ujedno prvi Netflix-ov korak u nature programming.
Ugledao je svetlost dana u aprilu 2019. godine, a sniman je u 50 zemalja svih kontinenata. Ekipa koja je brojala više od 600 ljudi, uglavnom stručnjaka koji snimaju BBC-jeve prirodnjačke dokumentarce, zabeležila je u svom dnevniku više od 350 snimajućih dana.

Sa najsavršenijom filmskom opremom uspeli su da naprave do sada najoštrije 4K kadrove nepreglednih prostranstava, džungli i glečera i ovekoveče život mrava i drugih insekata.
Arabijske leoparde i sibirske tigrove su čekali čitavih godinu dana, snimivši ih konačno i to specijalnim kamerama sa infracrvenim svetlom koje se aktiviraju na pokret.

Ipak, ono što ovu seriju, osim tehnološki najsavremenije kinematografije, razlikuje od BBC-jevih već poznatih serijala o prirodi je činjenica da „Naša planeta“ jednostavno ne ignoriše problem sa kojim se priroda suočava.

Možda će nekima od vas koji ste zahtevniji Netflix korisnici, u odluci da pogledate ovu seriju biti korisna informacija i da je „Naša planeta“ na iznenađenje mnogih nominovana za čak deset Emmi nagrada, ne baš rame uz rame, ali ipak u društvu sa „Game of Thrones”, „Chernobyl”, „Fleabag”, „The Handmaid’s Tale”.
Nominovana je između ostalog za najbolji scenario, muziku, zvuk, spektakularnu kinematografiju, a osvojila je dve nagrade, jednu za očigledno savršenu naraciju ser Dejvida Atenboroua, a drugu za najbolji dokumentarac u kategoriji nonfiction serija.

Međutim, ono zbog čega je ova serija važna nama koji se bavimo medijima, komunikacijama i društvenom odgovornošću, jeste činjenica da „Naša planeta“ predstavlja hrabri iskorak u kreiranje društveno odgovornog kontenta na temu prirode.

Ovaj zadatak je na sebe preuzela planetarno najpopularnija striming platforma koja se vrlo brzo i pohvalila rezultatima, objavivši da je, za samo tri meseca od lansiranja, seriju videlo 33 miliona domaćinstava širom sveta.
Ne zvuči impozantno samo u poređenju sa Netflix zvezdama, poput serije „Money Heist“ čiju je četvrtu sezonu od početka aprila kada je lansirana pa za nepune tri nedelje videlo 65 miliona ljudi.

Ali, priča se ne završava posle osme i finalne epizode. Kreatori ovog kvalitetnog kontenta sa svrhom vas dalje pozivaju da posetite vebsajt www.ourplanet.com na kojem serija nastavlja da živi, kroz insprativne priče iza scena i pažljivo osmišljen storytelling i kontent za različite multimedijalne platforme.
Ideja koja stoji iza toga je ne samo da dovede milione ljudi u intimni kontakt sa dragocenim habitatima prirode, već i da ih podstakne da zajedno sa World Wildlife Fund izaberu način na koji žele lično da doprinesu očuvanju prirode.
Dodatno, u jeku pandemije korona virusom, Netflix je na svom Youtube kanalu objavio ovu seriju koja može besplatno da se konzumira zajedno sa drugim dokumentarnim sadržajima.
Kako su njihovi predstavnici saopštili, cilj je da nastavnici, deca školskog uzrasta i studenti mogu da se edukuju, budući da je svaka epizoda na YT povezana sa odgovarajućim edukativnim materijalom koji se može preuzeti sa posebnog Netflix bloga.

„U toku samo jednog ljudskog veka, populacija divljeg životinjskog sveta se smanjila za oko 60 odsto. Stabilnost prirode više ne smemo da uzimamo zdravo za gotovo“, kaže Atenborou u prvim kadrovima serije.
„Šta budemo radili u narednih dvadeset godina“, dodaje „odrediće budućnost celog živog sveta na Zemlji“.
Da li je previše da, za početak, odgledamo „Našu planetu“?
Tekst: Milica Marković, Corporate Communications Manager, DIRECT MEDIA United Solutions
Pročitajte i: Kako je pao “kralj tigrova” i zašto u SAD više tigrova živi u kavezima nego u divljini
Foto: Profimedia, Netflix