Pritisnite enter da počnete pretragu.

Modne igre koje (više ne) ubijaju planetu

U glamuroznoj areni gde stari trendovi umiru a novi se rađaju dugo niko nije razmišljao o mračnoj strani mode. Ta industrija je veoma visoko na listi onih koje najviše zagađuju okolinu. Ako tome dodamo dugogodišnju upotrebu krzna, slika je dosta jasnija. Srećom, stvari su počele da se menjaju.

Modna kuća Barberi (Burberry) je izazvala šok pošto se saznalo da uništavaju svoju garderobu kako bi održali reputaciju ekskluzivnog brenda. Svi komadi koji se nisu prodavali – šalovi, torbe i parfemi vredni 28,8 miliona funti – uništeni su. I to je suma samo za 2017. godinu.

– Barberi ima pažljive procese da bismo minimalizovali količinu viška zaliha. Kada je neophodno uništavanje proizvoda, to radimo na odgovoran način i nastavljamo da tražimo načine da smanjimo naš otpad – rekao je portparol te kuće.

I samo što su to izgovorili, povela se velika diskusija o moralnom aspektu čitave stvari. Pošto su uspeli da prišiju sebi negativan kontekst, čelnici te modne kuće su promenili odluku i od ove godine su najavili da više neće uništavati robu, podstaknuti agencijama i aktivistima za zaštitu prirode. Od sada će proizvode koje ne prodaju reciklirati ili prosleđivati u lokalne dobrotvorne ustanove. I to nije jedina novina. Barberi je objavio da u okviru svojih modnih kolekcija neće više koristiti krzno.

– Moderni luksuz zahteva odgovornost prema životnoj sredini i društvu – rekao je o ovoj zelenoj promeni Marko Gobeti, direktor brenda.

I na nedavno održanoj Nedelji mode u Milanu modni giganti su se malo bavili ekologijom. Održiv razvoj, kako su to nazvali, jeste nešto na šta se mora obratiti pažnja čak i kada je moda u pitanju. Zeleni tepih na zatvaranju Nedelje mode tako je postao poligon za promovisanje ekologije, a njime su prošetale, između ostalih, Kejt Blančet i Džulijan Mur. Dreskod je bio „zeleno”, a dodeljene su i nagrade kompanijama koje najviše naginju toj nijansi, to jest najviše brinu o planeti Zemlji.

Tekstilna industrija je, prema nekim istraživanjima, nakon naftne industrije, najveći zagađivač okoline. Svake godine potroši se onoliko vode koliko je potrebno da se napuni 32 miliona olimpijskih bazena. Predviđanja pokazuju da će 2030. godine emitovati 2,8 milijardi tona ugljen-dioksida, što je pandan cirkulaciji 230 miliona automobila u jednoj godini.

Uprkos svemu tome, procenjeno je da 70 odsto naše garderobe ne nosimo. Zbog tehničkih problema samo 20 odsto odeće se skupi za recikliranje. Zato kada bolje razmislimo, nisu samo modne kuće prozvane, već i mi konzumenti.

S druge strane, nešto vedrija slika stiže direktno s modnih pista po pitanju korišćenje krzna. Ovogodišnja Londonska nedelja mode prvi put je potpuno odbacila krzno, dok sve veći broj dizajnera nastoji da popravi utisak o etičkim standardima u proizvodnji odeće. Prirodno krzno više ne koriste Versače, Guči, Armani, Majkl Kors, Tom Ford, Stela Makartni, Vivijen Vestvud i mnogi drugi.

Proizvodnja krzna je u mnogima zemljama zakonom zabranjena. Najavljeno je da u Srbiji od 1. januara 2019. godine neće biti dozvoljene farme krznašica, odnosno gajenje i ubijanje životinja čije se meso ne jede.

Na kraju ne može da se preskoči ni priča o ljudima koji prave stvari koje nosimo. Poznato je da se odeća luksuznih brendova proizvodi u zemljama s jeftinom radnom snagom. Radnici u modnim fabrikama i dalje žive na ivice siromaštva, pa čak i ispod toga. Kada bi modni giganti plaćali samo 20 odsto više za ono što im se šije u Indiji, plate radnika bi skočile 225 odsto. Isto važi i za uzgajivače pamuka. Čini se ipak da je to na dugom štapu bar dok se, kao i u primerima zagađenja i korišćenja krzna, oni važni i bogati ne zabrinu zbog negativne slike u javnosti i lošeg imidža. Ukoliko bar zbog imidža reše da promene nešto, na dobrom smo putu.

PETA je slavila što je na Nedelji mode u Londonu zabranjeno krzno / Foto: Profimedia

Tekst: Ivana Stojanov

Budi deo Viber Original zajednice

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *