Zbog prekomerne upotrebe pesticida, ali i iz brojnih drugih razloga mnoge vrste pčela našle su se na listi ugroženih vrsta i pred istrebljenjem. Ipak, ono čega mnogi nisu svesni jeste da bi izumiranje pčela značilo i kraj čovečanstva.
Da bi se podigla svest o važnosti pčela, i njihovom doprinosu biodiverzitetu, na incijativu Republike Slovenije, UN je 20. maj proglasio kao Svetski dan pčela. Međunarodni Earthwatch Institut je proglasio pčele najvažnijim bićima na planeti. Čak 70% svetskog biodiverziteta zavisi isključivo od pčela, a polinacija, ili oprašivanje najvažnija njihova funkcija – omogućuje biljkama da se razmnožavaju.
Mnogi od nas, nesvesni koristi koje nam donose, pčele pre svega smatraju potencijalnom opasnošću zbog ujeda i svojim delovanjem ih ugrožavaju.
Istina je, ipak, da su one krucijalni element našeg okruženja i da je neophodno da o njima mnogo bolje brinemo.
Jer da nema njih – ni mi ne bismo postojali. Zaista.
Od 100 vrsta useva koji nam obezbeđuju 90% hrane, čak 35% zaprašuju pčele ili ptice. Pčelice su glavni inicijator reprodukcije među biljkama, budući da prenose polen sa muških stabljika na ženske pistile.
Neke biljke mogu se oprašivati i pomoću vetra, ali ovaj proces veoma je spor. Insekti su primarni oprašivači – iako i bube i leptiri umeju da pomognu pri tome, upravo pčele su najefikasnije za tu svrhu. Bez njih ne bismo mogli da okusimo jabuke, višnje, ali ni brojno povrće, poput brokolija, krastavaca, pa ni veoma zdravi i sve popularniji avokado. Naravno, među prvima bi, da nestanu pčele, za njima palo i drveće – a znamo već koliko i za šta nam je ono bitno.
Tokom nešto više od decenije populacija pčela znatno je opala. Pesticidi, bolesti, paraziti i loši vremenski uslovi izazvani globalnim zagrevanjem igraju veliku ulogu u ovoj zabrinjavajućoj statistici, a tokom poslednje tri godine čak osam vrsta dodato je na listu ugroženih.
A da njih nema, stradale bi i mnoge životinje. Najpre biljojedi, koji bi izumrli zajedno sa vrstama biljaka koje jedu. Na primer, mnoga goveda zavise od lucerke i lupine, a te biljke zavise od oprašivanja. A kada krava nema dovoljno hrane – više ne daje dovoljno ni mleka, a nema ni mesa, što utiče dalje na ishranu ljudi.
Jedino bi u ovom slučaju profitirali lešinari – orlovi, supovi i gavrani, ali i oni privremeno.
Zanimljivo je i da uljana repica, koja se koristi i kao gorivo, ali i kao ulje za prehranu, zavisi takođe od oprašivanja. Inače se koristi i za proizvodnju bio-goriva. A nestankom bio-goriva, oslonili bismo se isključivo na fosilna goriva i dodatno mučili već ugroženu okolinu.
Nestanak pčela uticao bi nepovoljno i na proizvodnju pamuka, a to bi dovelo i do ozbiljnog problema sa cenom, kvalitetom i izborom odeće.
Kako većina biljaka više ne bi mogla da raste, zemljište bi postalo neplodno i ljudi bi napuštali te predele, dok bi klizišta brisala čitava naselja – a Zemlja bi vremenom postala velika pustinja natovarena plastikom.
Manjom proizvodnjom hrane došlo bi do povećanja gladi u svetu, sveža voda bi počela da presušuje, jer bi bilo sve manje drveća da je zadržava. Reprodukcija među ljudima bi značajno opala. Čitava planeta postala bi neodrživa.
Dakle, ubijanjem pčela – povređujemo sebe. Naš opstanak zavisi od njih.
Novi način uzgoja
Ukoliko ste oduvek želeli da gajite pčele – ili ste poželeli to nakon što ste saznali da su ugrožena vrsta i šta to znači za našu planetu, sada postoji način da to radite i u svojoj kući, ma kolika ona bila. Naime, inovativno rešenje B-box, predstavljeno na crowdfunding platformi IndieGoGo, zapravo je košnica dizajnirana za kućni uzgoj. Kako kažu tvorci ovog rešenja, inače treća generacija koja uzgaja pčele – nebitno je da li živite u velikoj kući sa baštom ili u stančiću sa malim balkonom, B-box je za vas, važno je samo da želite da dobijate med, a da pritom ne ugrožavate pčele, već da im pružite harmoniju sa prirodom, a potpuno je bezbedno za ljude.
„U tradicionalnim košnicama morali ste da uznemiravate pčele da biste proverili njihovo zdravlje. Zamislite kako biste se osećali da vam neko odjednom skine krov sa kuće?!”, pričaju tvorci ovog rešenja i tvrde da je B-box potpuno drugačiji:
„Više nećete to raditi. Zidovi od polikarbonata, istog materijala od kog su izrađena neprobojna stakla, sakriveni su ispod toplih i udobnih drvenih panela B-boxa, koji vam dozvoljavaju da gledate pčele kad god želite, proverite njihovo zdravlje, a da ih ni na koji način ne poremetite”.
Ovaj izum sakupio je skoro 250.000 dolara početnog kapitala na IndieGoGo, a snižena cena jedne „košnice” iznosi 650 dolara.
Kakva je situacija kod nas
Jedno pčelinje društvo daje ukupnu vrednost čitavom društvu od 1.200 evra godišnje, od toga je samo jedan i po do tri odsto med i drugi pčelinji proizvodi. Tridesetak odsto je praktično vrednost oprašivanja poljoprivrednih kultura, objasnio je Rodoljub Živadinović iz Saveza pčelarskih organizacija Srbije.
A iako im povećavaju prinose, upravo poljoprivrednici su se najviše ogrešili o pčele nesavesno koristeći pesticide – zbog čega je Živanović skrenuo pažnju da bismo ugrožavanjem pčela direktno izgubili 148 miliona evra godišnje, a njihov doprinos oprašivanjem u poljoprivredi je preko 500 miliona evra godišnje. Mart je, inače, od prošle godine u Srbiji uveden kao Mesec zaštite pčela.
Kolekcija majica posvećena pčelama
Nova kolekcija majica „Bee Supernatural“ posvećena je pčelama! Nažalost, pčele su ugrožene, a naš opstanak je direktno vezan za opstanak pčela!
#Supernatural se pridružuje projektu udruženja Ekonaut koji na današnji dan pokreće inicijativu za formiranje medonosnih bašti i poziva na akciju za povećanje zelenih površina i pejzaža koji pomažu dobrobiti pčela, leptira, ptica i drugih oprašivača. Kolekcija majica, #BeeSupernatural, ima za cilj da skrene pažnju na potrebu zaštite pčela, a 30% profita od prodaje majica biće uloženo u projekte promocije i unapređenja staništa za pčele. #BeeSupernatural
Autor: Original
Foto: Boba Jaglicic on Unsplash