Sećate se filma „Peti element” sa Brusom Vilisom i Milom Jovović? Verovatno ste ga gledali kao dete i posmatrajući leteće automobile, odeću, enterijer, eksterijer, zdravo za gotovo ste prihvatili – ok, u ovakvom svetu ću živeti kad budem odrasla osoba. E pa, budućnost je došla brže nego što smo se nadali i nemamo baš leteće automobile, ali je njena odlika da traži od nas da se iznova menjamo i napredujemo.
Tako će neki klinci koji možda sada prvi put gledaju „Peti element” uskoro morati da odaberu karijeru, i to veoma oprezno. Jer koja karijera je zanimljiva, isplativa, izazovna? Kako odabrati, a ne pogrešiti? Jedno je sigurno: mora se razmišljati unapred – pokušati predvideti budućnost. Kako to postići i plasirati sebe na tržištu rada kao korisnog i traženog člana, pitali smo Predraga Đukića, potpredsednika Mense Srbije i eksperta Nacionalnog centra za talente. Procene su da će u narednih 15 godina polovina danas aktuelnih zanimanja biti marginalizovano. U doba burnog tehnološkog napretka automatizacija obuhvata sve veći broj zanimanja preuzimajući poslove od ljudi.
Prateći buran razvoj društva mapa zanimanja intenzivno se redefiniše – spisak se menja, ne smanjuje, a prognoze su da će broj zanimanja rasti
„Poslednjih decenija nove tehnologije su doprinele nestanku potrebe za daktilografima, sekretaricama, raznim činovnicima, a spisak prevaziđenih zanimanja svakim danom postaje sve duži. Ono što nam se trenutno dešava pred očima jeste smanjenje potreba za šalterskim radnicima i kuririma zato što se s administracije koja proizvodi zapise u papiru prelazi na generisanje elektronskih dokumenata. Takođe, možemo videti i način na koji će prestati potreba za kasirima jer već imamo prodavnice gde na automatu sami očitavate bar-kodove proizvoda koje kupujete i plaćate karticom, a uskoro će se proces evidencije kupljenih artikala i njihove naplate dešavati automatski kada napuštamo objekat. Prva na meti su bila manuelna zanimanja koja je lako automatizovati, ali sa napretkom tehnologije nišan se pomera na ona zanimanja čija je zamena najisplativija“, kaže Predrag Đukić, i to ilustruje primerom: zbog rasta robne potrošnje i broja turističkih putovanja danas su vozači kamiona i autobusa veoma traženi u svetu, pa samim tim i dobro plaćeni. Baš zbog toga u bliskoj budućnosti će ovo zanimanje biti predmet intenzivne automatizacije. U narednim godinama pojaviće se vozila bez vozača koja će biti računarski kontrolisana, a moći će da se kreću i bez pauza koje su neophodne ljudskim vozačima. Mašine ne idu na godišnje odmore niti bolovanja, ne muče ih porodični problemi i depresija, nisu sklone manipulacijama i proneverama, a poboljšanja se mogu uvesti prostim ažuriranjem upravljačkog programa.
Verovali ili ne – smanjiće se potreba za programiranjem
Ista sudbina verovatno čeka i trenutno najprivlačnija zanimanja. Danas se programerima nude visoke plate, odlični radni uslovi, paketi beneficija i opuštena radna atmosfera, ali sve to i ovu porodicu zanimanja čini zanimljivim za automatizaciju. Već sada nije potrebno stručno znanje da bi ljudi napravili svoj internet sajt, otvorili svoju internet prodavnicu ili odgovarali na tipske upite klijenata. Za sve to postoje programi koji i laicima omogućavaju da budu produktivni u digitalnom svetu. Baš kao što ne moramo biti inženjeri i mehaničari da bismo vozili automobile ili ne treba da posedujemo diplome iz elektrotehnike da bismo koristili računare i mobilne telefone, upotreba informatičkih resursa biće sve dostupnija sve širem krugu korisnika, a to znači manju potrebu za programiranjem, predviđa Đukić.
„Činjenica je da se, prateći buran razvoj društva, mapa zanimanja intenzivno redefiniše. To znači da se spisak menja, a ne smanjuje. Zapravo, prognoze su da će se broj zanimanja s vremenom povećati. Doskora nisu postojala brojna zanimanja vezana za internet, računarsko upravljanje, istraživanja i razvoj. Sam brz napredak ima svoje potrebe za novim zanimanjima, kao i rezultati koje on ostvaruje. Na primer, kako zbog automatizacije sve više ljudi ima vremena i sredstava za putovanja, ova industrija beleži postojan rast koji nisu omele ni ekonomske krize. Iz tog razloga raste potreba za smeštajnim kapacitetima, a to opet za sobom povlači uvećanje resursa u brojnim povezanim delatnostima. Povećan broj turista čini poželjnim i ekonomski opravdanim uvođenje raznih novih sadržaja na turističkim destinacijama, a povećanje količine poslovanja stvara potrebu za automatizacijom koju opet razvijaju ljudi. Ovo je način na koji točak tehnološkog napretka stvara nove potrebe za ljudskim angažovanjem“, objašnjava potpredsednik Mense.
Logička inteligencija mašina prešla je već dug put, ali je razvoj EQ još uvek tek u začetku
S obzirom na rečeno, postavlja se pitanje koja su zanimanja najperspektivnija. Pre svega, ona koja se oslanjaju na sposobnosti u kojima mašine ne mogu, ili bar još ne mogu, da prevaziđu ljude. U ovom trenutku su to sposobnost analitičkog i kritičkog razmišljanja, rešavanje kompleksnih problema i ponajviše kreativnost i inovativnost. Ovo su sposobnosti bez kojih ni sam napredak nije moguć, pa nema opasnosti da budu istisnute. Erupcija sadržaja na internetu, kao i novi načini da se oni plasiraju govore u prilog tome da ljudi sami smišljaju nova zanimanja, pa nas najinteresantnija vremena tek očekuju.
„Logička inteligencija mašina prešla je već dug put, ali što se tiče razvoja emocionalne i socijalne inteligencije, to je tek u začetku. Ljudska bića su neprikosnovena u komunikaciji sa drugim ljudskim bićima, i to u najširem smislu. Bilo da se radi o empatiji, sporazumevanju i uspostavljanju odnosa, o stvaranju sadržaja za druge ljude, umetnosti ili sportu, tu mašine trenutno nemaju šta da traže. Za kraj evo i ilustracije rečenog. Statistički, rezultati programa za postavljanje zdravstvenih dijagnoza danas po kvalitetu ubedljivo prevazilaze dijagnoze koje postavljaju doktori. Ovo neminovno vodi ka sve značajnijem oslanjanju medicine na zaključke koje će donositi računari i čak će postojati mogućnost lečenja na daljinu. Međutim, blagotvorno dejstvo koje ima brižan i prijateljski odnos doktora na izlečenje pacijenta mašina ne može da nadomesti“, kaže on.
Iako se nauka bavi fenomenom ljudskog uma vekovima, on je još obavijen neprozirnim velom tajanstvenosti i proći će dosta vremena dok i mi sami ne proniknemo u njegovu suštinu. Mašine preuzimaju poslove od ljudi, ali zbog toga ne treba da se brinemo. Ljudi će sve više moći da se bave onim što im najbolje leži, a to su drugi ljudi. Konkretno, zanimanja koja bi mogla pokriti opisano jesu lekar, psiholog, umetnik u najširem smislu, copywriter, user expirience writer… Na konstataciju da je onda zapravo umetnost najisplativija karijera budućnosti, Predrag Đukić kaže sledeće: „Rekao bih da će na vrednosti dobijati pre svega ona zanimanja koja se bave čovekom i njegovim potrebama koje prevazilaze egzistencijalne i koje će se dinamično razvijati u narednom periodu. Pre tri decenije malo ko je imao potrebu za internetom, pre par decenija retko ko je imao potrebu za mobilnim telefonom. Danas ne možemo bez njih, a oni imaju mnoštvo namena (a tek će ih imati) i sve te namene neko mora da osmišljava, razvija, servisira i čini mogućim. Sutra će telefoni pratiti naše zdravstveno stanje i zakazivati razgovor sa lekarom ili pregled uživo (u zavisnosti od potrebe), ali sadržaje koji nam ispunjavaju živote će i dalje praviti ljudi. Ljudi koji na svoj način pričaju ljudske priče. Kada sam pomenuo umetnost, to se odnosilo na one koji stvaraju video-materijale, video-igrice, fotografije, a sutra i virtualne prostore, virtualne filmove i predstave, koji dizajniraju odeću, vozila, uređaje, komponuju muziku, postavljaju koreografiju plesa… Ljudska kreativnost će definitivno dobijati na značaju u narednom periodu jer će publika i u budućnosti biti ljudi, a imaće i više vremena jer će se radno vreme najverovatnije skraćivati“, optimističan je on. Tačna zanimanja koja je potrebno navesti tek će nastati, smatra on, pa niti može da konkretizuje njihova imena, niti bi ona značila mnogo današnjoj publici. Neka od njih možda nastaju baš ovog trenutka, procenjuje Đukić.
Kakvo je stanje na terenu?
„Nedavno se pokazalo da se srpski osmaci mahom odlučuju za upis IT i medicinskih smerova: već sa 15 godina imaju svest o tome u kojoj branši će najlakše naći zaposlenje i šta će im lako omogućiti život u inostranstvu. Ako deca razmišljaju tako odgovorno, onda mi koji smo već na tržištu rada moramo biti još ekspeditivniji. Budućnost neće čekati, valja je pojuriti: prekvalifikacije, kursevi, obuke jesu način za to. Zanimljivo je napomenuti i da je tokom protekle godine, prema podacima portala za zapošljavanje, najviše oglasa za posao bilo iz domena trgovine i prodaje (19,27%), pa tek onda iz IT oblasti (12,93%), odnosno da je bilo najviše potražnje za radnicima u tim oblastima“.
Šta kažu nadležni
U Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja na pitanje koja su to zanimanja budućnosti, kažu sledeće:
– Na osnovu anketiranja poslodavaca očekuje se da će, pored poslova iz oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija (stručnjaci za hardverski i softverski inženjering, stručnjaci za elektrotehniku i elektroniku), biti traženi: stručnjaci za industrijsku tehniku i robotiku, stručnjaci za oblast finansija, analitičari prometa i investicija, stručnjaci za upravljanje rizicima u preduzećima, različite vrste savetnika, posebno u malim preduzećima, logističari za optimalizaciju protoka robe od proizvođača do trgovina, stručnjaci u oblasti biotehnologija, poput genetičara, molekularnih biologa, stručnjaci za obrazovanje na daljinu, stručnjaci za različite vrste ispitivanja i merenja svojstva materijala, ali i će arhitekte, urbanisti, dizajneri, projektanti, mikrotehničari imati veće mogućnosti za zapošljavanje u budućnosti.