Čim je završen Hram Vasilija Blaženog, sredinom 16. veka, počela je da kruži legenda o eklektičnoj pravoslavnoj crkvi koja se nalazi u srcu Moskve.
Hram Vasilija Blaženog je bio pravi arhitektonski podvig – najviša građevina u gradu i prikaz ruske moći na kraju stogodišnjeg rata. Pričalo se da je veliki moskovski princ, neslavno prozvan Ivan Grozni, oslepeo svoje arhitekte kako više nikada ne bi mogli da projektuju tako veličanstvenu zgradu.
Ipak, poreklo ove velelepne građevine obavijeno je velom tajne. Skoro pet vekova kasnije, identitet arhitekata koji su stvorili Hram Vasilija Blaženog i dalje nije potvrđen, mada se generalno veruje da su crkvu dizajnirali Ivan Barma i Postnji Jakovljev. Pojedini istoričari tvrde da se ta dva imena u stvari odnose na jednu osobu i da je Barma zapravo nadimak Postnjika Jakovljeva.
Dokumentacija skoro da ne postoji, a istoričari uporno tragaju za dokazima. Jedan od njih je i Vilijam Brumfild, istoričar ruske arhitekture i autor knjige “Putovanja kroz rusko carstvo”.
“Dokumenata jednostvano nema i s tim problemom se često susrećemo u istoriji ruske arhitekture. Bilo je mnogo požara, invazija, kataklizmi. Moskva je izgorela 1812. godine tokom Napoleonove okupacije“, objasnio je Brumfild u razgovoru za CNN.
Danas Hram Vasilija Blaženog predstavlja niz manjih crkava od crvenih cigala koje zajedno okružuju centralnu crkvu. Svaka je prekrivena živopisnim bojama – plavom, zelenom, crvenom i žutom. Katedrala je poznata širom sveta po svom bajkovitom izgledu, a postala je i kulturni simbol koji godišnje privuče oko 400.000 posetilaca.
Ovo remek delo, smešteno na moskovskom Crvenom trgu, pretrpelo je značajne promene i restauracije tokom vekova, pa čak i promenilo boju.
Prvobitno nazvana Crkva svete trojice izgorela je 1583. godine i obnovljena je tokom naredne decenije. Istoričari nisu sigurni kako je tačno izgledala crkva pre požara, ali na osnovu tadašnjih spisa znaju da su čuvene kupole na luku bile dodate naknadno.
Hram Vasilija Blaženog preživeo je i brojne sukobe i političke promene. Još jedan požar oštetio je crkvu 1737. godine, a Napoleon Bonaparta ga je zamalo srušio 1812.
Crkva kao dokaz moći
Ono što je poznato jeste da je Ivan IV Grozni 1555. naredio izgradnju crkve kao znak vojne moći, u čast trijumfa Rusije nad Kazanjskim kanatom posle ratova koji su trajali vekovima.
“Katedrala je imala vrlo jasno političko značenje. Ona je bila dokaz moći Ivana Groznog kao velikog princa, kasnije poznatog kao prvi car.“
Ime koje danas nosi, Hram Vasilija Blaženog, crkva je dobila tek za vreme vladavine Ivanovog sina Fjodora koji je sagradio crkvu posvećenu svetom Vasiliju. Upravo ta crkva je postala najpopularnija od svih, i u nju dolaze da se mole ljudi koji žele isceljenje.
“Ruske arhitekne ugledale su se na italijanske kolege i po uzoru na njih naučili da grade ove visoke vertialne strukture i daju crkvama politički značaj“, dodao je Brumfild.
Šarene kupole
Iako je izgled kupola koja podsećaju na luk postao karakterističan za rusku arhitekturu, nikome nije jasno kako su postale popularne. Jarke boje su takođe dodavane postepeno, od kraja 17. do sredine 19. veka.
Brumfild dodaje da Rusi jednostavno vole šarene ukrase, te da boje daju živost u inat tmurnim oblacima, kojih ima mnogo tokom dugih i mračnih zima u Rusiji.
Hram Vasilija Blaženog se možda modifikovao kroz vekove, ali je bio i ostao simbol Moskve. Zapravo, njegova transformativna priroda možda je glavni razlog zašto je odoleo vremenu.
I zaista, ne postoji nijedna druga građevina u Rusiji koja privlači toliku pažnju i ljubav kao što je Hram Vasilija Blaženog.
Foto: Pexels