Većina kompanija su ovih dana prvi put jasno stavile u prvi plan svoje zaposlene, njihovu bezbednost i zdravlje. I svoj posao reorganizovale tako da se zastoj ne oseti, a da “proizvodnja” teče. Da se život nastavi. Kako se to odrazilo na ritejl industriju i trgovinu, kako marketing može i treba da nastavi da odgovara na potrebe tržišta i kako odgovorno poslovati u kriznim situacijama, otkriva nam Aleksandra Kožul, direktorka korporativnih komunikacija Novaston platforme.
Ritejl sektor je među prvima osetio posledice krize izvazvane globalnom COVID-19 pandemijom. Novaston platforma, čiji je rad prevashodno orijentisan na ovaj sektor, morala je brzo i efikasno da odgovori na kriznu situaciju.
Prema McKinsey istraživanju, najveći udar će pretrpeti turizam i ugostiteljstvo, kao i avio kompanije koje su već nedeljama širom sveta otkazale letove. I kompanije u sektoru gasa i nafte već osećaju posledice krize.
„Odgovornost, solidarnost, panika, bolest, distanca, komunikacija, novo buđenje, priroda, virus, kazna, opomena, šansa, problem, bes, ljutnja, ljubav, nedostajanje – sve su to pojmovi sa kojima se svakodnevno susrećemo od kad je korona virus (COVID-19) zaustavio sve(t). Svi smo postali jedno. Sa svim ovim osećanjima. Svi smo podjednako pogođeni, zbunjeni, uplašeni, osvešćeni, željni. Toga da ova situacija prođe, da što pre zaboravimo “socijalnu distanciranost od najmanje 2 metra”, da dišemo “punim plućima”. U svakom smislu te reči. Da šetamo, držimo se za ruke, družimo sa našim roditeljima, bakama i dekama. Da idemo u kancelarije, da vodimo decu u škole i vrtiće i da obavljamo sve one male stvari koje su nam do sada bile dosadne i čak naporne. Da budemo slobodni. I u toj slobodi, odgovorni. Prema sebi, drugima, prirodi. Prema toj nekoj “višoj” sili, nama nepoznatoj, koja može da zaustavi sve(t) u jednom trenu“, kaže Aleksandra Kožul, koja je pre orijentacije ka ritejl industriji svoje profesionalno iskustvo sticala u medijima i politici kao savetnica bivšeg potpredsednika Vlade i ministra za evropske integracije Božidara Đelića, organizujući brojne (krizne) kampanje.
Kriza je akcija koja traži novu reakciju
„Svakog dana, svakog trenutka se pitamo šta dalje, šta posle ovoga?“, kaže Aleksandra Kožul. „Kako će izgledati “dan posle sutra”? Da li ćemo preživeti i izvući pouke ili ćemo samo nastaviti dalje, u istom stilu, na isti način. Ja želim da verujem da ćemo i ovog puta pronaći način da prevaziđemo posledice koje će globalna pandemija izazvana COVID-19 sigurno ostaviti. Na sve nas. Na ekonomiju, zdravstvo, kulturu, umetnost, sport… Na nas kao pojedince, ali i na nas kao društvo. Da li će baš sve biti negativne, videćemo. Iako sam češće pesimista, ovog puta sam sklona da verujem da ćemo pobediti. Da ćemo uspeti da prevaziđemo krizu. Možda ćemo se konačno okrenuti ljudima oko nas, prirodi, svemu onome što nas čini da budemo bolji. Možda će nas ovaj prisilan izlazak iz “zone komfora” naterati da se pokrenemo, da se “humanizujemo”, da shvatimo gde smo i ko smo u odnosu svet oko nas. Veliki brendovi se već polako okreću drugim vrednostima, više im nije fokus “masa”, već pojedinac. U centru slogana je zajedništvo, briga, empatija. Odgovornost – prema pojedincu i prema društvu.“
Brojni ritejleri se suočavaju sa ogromnim poteškoćama u održavanju biznisa, zadržavanju radne snage i usmeravanju prodaje na on-line kanale. Drugi po redu koji se suočava sa posledicama je sektor poslovnog prostora.
Kao odgovor na situaciju, a prema odluci Mie Zečević, generalne direktorke, Novaston neprekidno radi – od kuće ili na terenu – uz stalnu komunikaciju sa domaćim i stranim klijentima i partnerima. Priprema se za period posle pandemije i prate informacije o dešavanjima koja utiču na ritejl industriju, kako bi pravovremeno odgovorio na sve izazove koje su pred sada pred celim timom.
Kako Aleksandra ističe: „Svedoci smo da nas je zadesila zaista čudna situacija. Pomerene su Olimpijske igre, u istom trenutku zatvoreni su svi najveći aerodromu na svetu, zaustavljene fabrike automobila. Gotovo svi sektori industrije su već izuzetno pogođeni, s tim da će se sa posledicama suočavati drugačije. Prema McKinsey istraživanju, najveći udar će pretrpeti turizam i ugostiteljstvo, kao i avio kompanije koje su već nedeljama širom sveta otkazale letove. I kompanije u sektoru gasa i nafte već osećaju posledice krize. Cena sirove nafte je od početka godine pala za oko 70% uslovljena cenovnim ratom i smanjenjem potražnje. Stručnjaci ističu da će se i banke u narednom periodu boriti sa problemima likvidnosti (pogotovo one koje posluju u zemljama u kojima je uveden moratorijum na otplatu kredita) i redukovanjem aktivnosti usled smanjenja globalne ekonomske aktivnosti i smanjenja potrošnje.
Velika većina najznačajnijih trgovačkih centara u Hrvatskoj bili su među prvima koji su proaktivnim pristupom zakupnicima predložili niz raznih mera za olakšavanje trenutne situacije.
Posledice je osetila i to u velikoj meri i tekstilna industrija koja usled problemima u lancu snabdevanja, ograničenja kretanja i zatvaranja prodavnica ima smanjenu potražnju za proizvodima. Evropske modne kuće, posebno visoke mode, reorganizovale su svoja poslovanja i okrenule masovnoj proizvodnji. „Armani“ se prebacio na zaštitna odela za medicinske radnike, „Bulgari“ proizvodi dezinfekcioni gel, nekoliko modnih giganata maske za lice, dok respiratori stižu iz „Ferarija“ i pogona drugih velikih kompanija auto-industrije. Marketing, oglašavanje, komunikacija – sve se promenilo. “Online život” je sada na sceni“.
Ritejl sektor u zoni preživljavanja
Prema analizi Marije Urban, menadžerke biznis planiranja ove platforme, i tržište nekretnina u našoj zemlji je pogođeno celokupnom situacijom. “Najveći broj maloprodajnih objekata je, u skladu sa brojim odlukama i merama države, zatvorio svoja vrata, ostavivši operativnim samo prehrambene prodavnice, drogerije i apoteke. Brojni ritejleri se suočavaju sa ogromnim poteškoćama u održavanju biznisa, zadržavanju radne snage i usmeravanju prodaje na on-line kanale. Drugi po redu koji se suočava sa posledicama je sektor poslovnog prostora. Globalno preusmeravanje poslovanja kompanija na rad od kuće, ostavilo je na stotine hiljada kvadrata praznim, a vlasnike ovih prostora u neizvesnosti po pitanju prihoda od izdavanja na neizvesno dugo vreme. Za razliku od ovih sektora, industrijsko-logistički i rezidencijalni sektori doživljavaju stagnaciju sa potencijalnim gubicima u budućem periodu. Pojedine fabrike nastavljaju sa radom nesmetano dok god poseduju zalihe repromaterijala, ili mogu da ih nabave od drugih snabdevača. Međutim, problem će nastati kada se ove zalihe budu iskoristile, ali postavlja se i pitanje da li se uopšte mogu nabaviti na drugom mestu, i to verovatno po višoj ceni i nižeg kvaliteta. Skladišteni prostori koji su izdati pre krize ostaju popunjeni, ali je upitna platežna moć zakupaca koji se sa krizom suočavaju u svojim sferama, na duži vremenski rok. Na drugoj strani rezidencijalni sektor će zasigurno biti pogođen očekivanim smanjenjem platežne moći stanovništva pod uticajem kraha u privredi i velikim umanjenjima zarada i otpuštanju koje predstoji”, objasnila je Marija Urban.
I naš privatni život dobija novi marketing. „Čitajući brojne analize i predviđanja, izveštaje i analize, „crne“ scenarije, tekstove o otpuštanjima i smanjivanjima plata i budžeta, zapitala sam se šta je sa „čovekom“
„Slična situacija je i u regionu“, kaže Aleksandra. „Naša koleginica Josipa Glumpak, property menadžerka Novaston platforme u Hrvatskoj uporedila je prošlu godinu sa ovom kada je u pitanju tržšite nekretnina. Prema njenim rečima, 2019. godina je u segmentu nekretnina, a posebno rezidencijalnih, bila ocenjivana kao „jedna od najuspešnijih godina“ unazad. Cene po kvadratu su premašivale sva očekivanja, zahvaljujući visokoj potražnji koja nije jenjavala zbog niza faktora – stabilnoj ekonomiji, rekordno niskoj stopi nezaposlenosti, porastu plata u realnom sektoru, pristupačnim kreditima i državnim subvencijama. U sektoru komercijalnih nekretnina, situacija je bila jednako povoljna, uprkos činjenici da je tržište odavno doseglo svoju zasićenost. Međutim, nastupila je 2020. godina. I dolazak korona virusa i u Hrvatsku. Podrazumeva se da tržište nekretnina sporije reaguje na promene, međutim, zahvaljujući zdravim i stabilnim temeljima, investitori i vlasnici komercijalnih nekretnina dočekali su ovu novonastalu situaciju spremnije i skloniji saradnji sa svim poslovnim partnerima. Poučeni prethodnim iskustvom, te imajući u vidu sve gore navedeno, velika većina najznačajnijih trgovačkih centara u Hrvatskoj bili su među prvima koji su proaktivnim pristupom zakupnicima predložili niz raznih mera za olakšavanje trenutne situacije, imajući u vidu zajednički opstanak u okolnostima koje onemogućavaju normalan rad obiju strana s ciljem dugoročne buduće saradnje.“
Marketing ne sme i ne može da se zaustavi
Iskra Popović, direktorka marketinga je istakla da u ritejl industriji, ali i svuda, marketing ne sme da se zaustavi. „Cela ova situacija sigurno će promeniti način poslovanja, nadam se pozitivno. Pravi projekti uvek nađu put do krajnjeg korisnika, a možda su sad adekvatne kampanje i potrebnije nego u redovnim okolnostima. Pre svega kada je u pitanju društveno odgovorno poslovanje. Imali smo priliku da vidimo da su veliki brendovi poput MC Donald’s promenili svoje logotipe, kako bi ukazali na važnost socijalnog distanciranja.“
I naš privatni život dobija novi marketing. „Čitajući brojne analize i predviđanja, izveštaje i analize, „crne“ scenarije, tekstove o otpuštanjima i smanjivanjima plata i budžeta, zapitala sam se šta je sa „čovekom“, „ kaže Aleksandra. „Kako preživljava? Kako uspeva da ostane pribran, radeći od kuće, sa decom, kućnim ljubimcima, starim roditeljima u izolaciji, u fabrikama bez adekvatne opreme, u fabrikama sa adekvatnom zaštitom, u bolničkim krevetima, pored bolničkih kreveta. Zato sam odlučila da pitam moje moje koleginice i kolege kako su, kako žive ove dane, šta misle da će se promeniti i šta će oni lično promeniti. Dok sam čitala njihove odgovore, oduševilo me je koliko kreativnosti su ispoljili, posebno pojedinci kojima pisana reč možda i nije jača strana. Kao da je u svakom od nas čučao pisac koji je samo čekao momenat da se ispolji. Tada sam shvatila reči moje koleginice Sandre Pekić, koja osim što je kod nas menadžer za odnose sa javnošću sjajno piše i autorka je tri romana. “Svi smo “priča za sebe” i zato nema čoveka koji ne može da napiše bar jedan roman”, kaže naša Sandra. Istina.“
Pročitaj i: Pravila ekonomije se ponovo ispisuju
Priredila: Jasmina Stojanović
Foto: Unsplash