Dimitrije Pavlov (18) iz Loznice sa lakoćom rešava neke od najtežih zadataka iz fizike ili matematike, kao što je Šredingerova jednačina. Međutim, sada se suočio sa jednim od najtežih zadataka u životu, šta da upiše pošto je primljen na tri prestižna svetska univerziteta – Harvard, Kembridž i Prinston.
Ovaj mladi genijalac, učenik lozničke gimnazije i Foton škole iz Šapca, odlučio je ipak da upiše Harvard, i tako se našao među četiri odsto svojih vršnjaka u svetu koji su položili sve zahtevne testove ove obrazovne ustanove.
– Harvard i Prinston su mi ponudili i stipendiju koja podrazumeva plaćenu školarinu, troškove puta, smeštaja i svega što mi je potrebno za studiranje. Dugo sam se dvoumio između ta dva univerziteta, čitao sam komentare studenata, gledao šta se tamo radi, koji profesori predaju, koje mogućnosti mi pružaju ovi univerziteti, koji su predmeti, kakve su mi šanse u budućnosti po završetku studija i na kraju sam odlučio da to bude Harvard – priča ovaj mladić za Blic.
Iako je tokom školovanja osvojio veliki broj nagrada na takmičenjima, kaže da nije učio da bi ih osvojio, ali su one dolazile kao priznanje za uloženi trud.
– Nisam očekivao da budem primljen na sva tri univerziteta. Krenuo sam sa željom i nadom, bez prevelikih očekivanja. Pripremao sam se za sve ispite koje sam polagao, spremao prijave i pisao eseje. To je bila samo moja želja, ali se ispostavilo da je vredelo – priča skromno.
Prijave podrazumevaju polaganje standardizovanih testova, nalik našoj maturi – Dimitrije je prvo polagao matematiku i test rezonovanja, zatim specijalizovane testove za oblast koju želi da studira, što su u njegovom slučaju bile matematika i fizika. Potom je morao da polaže i test iz engleskog za sertifikat, koji je potvrda da može da studira i prati predavanja na ovom jeziku. Drugi deo prijave odnosio se na pisanje autobiografija, eseja i ličnih pogleda na svet kako bi univerziteti procenili da li ste dovoljno dobri za tu zajednicu.
– Ove godine bilo je 43.000 prijavljenih iz celog sveta. Ja sam se našao među 1.950 koji su primljeni. Taj procenat, između 4 i 5 odsto, važi i za ostale prestižne univerzitete. Konkurencija je velika, naročito između međunarodnih studenata koji čine oko 10 odsto, dok su ostalih 90 procenata američki studenti – priča budući brucoš Harvarda.
Uz majku, profesora engleskog, savladao je jezik. Od oca, pravnika po struci, nasledio je kulturu komunikacije. Odmeren u razgovoru, skromno govori o svojim uspesima jer, kako ističe, nikada nije razmišljao o rezultatima već je samo imao potrebu da postavlja pitanja i pronalazi odgovore. Da otkrije to u sebi, presudna je bila baka sa kojom je provodio dosta vremena.
– Baka je mašinski inženjer u penziji. Ona je sa mnom bila od osnovne škole, pomagala mi da rešavam zadatke iz matematike i fizike i mislim da je ona dosta doprinela tome. Sada je vrlo ponosna i srećna što ću nastaviti školovanje na Harvardu, što je bila i njena preporuka – priča Dimitrije, za kog njegov profesor fizike tvrdi da ga je prevazišao još u trećem razredu.