Pušenje je bilo uobičajeno među različitim drevnim američkim kulturama i imalo je prevenstveno ritualni značaj. Prvi podaci o pušenju zabeleženi su u dnevniku Kristifora Kolumba 6. novembra 1492. godine, u kom je opisano kako su Indijanci smotali list duvana i spalili ga na jednoj strani, a na drugoj uvlačili dim u pluća i potom izdisali. Prvi pušači u Evropi bili su Kolumbovi mornari, a Španci su bili prvi Evropljani koji su 1595. uzgajali duvan u svojim prekomorskim kolonijama i uvezli ga u Evropu pod imenom „duvan“. U periodu od 1600. do 1700. godine pušenje se proširilo Evropom.
Svaki treći čovek na planeti je pušač, od čega 35 odsto muškaraca i 27 odsto žena. Zbog nikotina u duvanskom dimu, pušenje izaziva zavisnost i povećava frekvenciju srca, odnosno stiskanje malih krvnih sudova što utiče na promenu krvnog pritiska. Pušenje povećava rizik za više od trideset bolesti, među kojima su bolesti srca, krvnih sudova (srčanog i moždanog udara), koje su vodeći uzrok smrti u svetu.
U Srbiji se rak pluća dnevno dijagnostikuje kod 16 osoba, a svakog dana od te bolesti umre čak 13 pacijenata.
Pluća su deo respiratornog (disanje) sistema i nalaze se u grudnom košu, unutar rebra i iznad dijafragme. Kada osoba udiše, vazduh ulazi u pluća i struji kroz prolaze opadajućeg prečnika koji se nazivaju bronhi i bronhiole . Ovi prolazi nose kiseonik do malih vrećica (alveola) duboko u plućima, gde se kiseonik kreće iz pluća u krvotok, a ugljen dioksid, nusprodukt metabolizma , prelazi iz krvi u pluća da bi se izdahnuo. Svaka bolest pluća koja ometa ovaj proces razmene, uključujući rak pluća može ograničiti količinu dostupnog kiseonika i uticati na tkiva i organe u celom telu.

Rizik
Glavni faktor rizika za nastanak karcinoma pluća je pušenje cigareta. Zagađivači u duvanskom dimu prouzrokuju progresivnu degeneraciju plućnih ćelija. Povećan rizik ima svaki pušač stariji od 40 godina, pogotovo ako osoba počne da puši pre petnaeste godine, puši kutiju ili više dnevno duže od 20 godina. Rak pluća je 10 puta češći kod pušača nego kod nepušača. Rizik se određuje brojem cigareta koji se puši svakodnevno, dubinom udisaja, početkom pušačkog staža i sadržajem nikotina u cigaretama.
Simptomi i znaci
Simptomi raka pluća su:
- Kašalj koji ne prestaje je simptom koji predstavlja značajan odbrambeni refleksni mehanizam kojim se eksplozivnom ekspiracijom odstranjuju sekreti i strana tela iz traheobronhijalnog stabla.
- Kašljanje krvi, čak i male količine (hemoptizija). Pojam hemoptizija označava iskašljavanje krvi iz pluća i traheobronhnog stabla. Može da bude u sklopu drugih znakova bolesti ili da se ispolje samostalno kao prvi (inicijalni) i/ili jedini znak bolesti.
- Kratak dah nastaje usled nakupljanja tečnosti u plućima i oslabljene razmene gasova. U početnom stadijumu javlja se samo u naporu, a kasnije i u miru, tokom noći ili prilikom ležanja na ravnom. Podizanjem uzglavlja dodatnim jastukom možete smanjiti otežano disanje i olakšati san.
- Gubitak kose je privremena metoda koja utiče na psihičko stanje. Kosa izraste od 3 do 6 meseci nakon terapije. Tokom terapije, ako se osećate neugodno možete nositi periku, šešir, kapu.
- Bol u grudnom košu se pojačava pri udisanju vazduha, a pored toga javlja se: gušenje, ubrzano disanje, ubrzan rad srca, modre usnice i pad krvnog pritiska.
- Promuklost je uglavnom uzrokovana iritacijom ili povredom glasnih žica. Najčešći uzrok promuklosti je akutni laringitis (upala glasnih žica) uzrokovan najčešće infekcijom gornjih disajnih puteva (obično virusnom), a ređe zbog prekomerne upotrebe glasa (kao što je vikanje ili pevanje).
- Gubitak težine može biti simptom da bolujete od raka pluća. Ako gubite na težini bez razloga i hrana vam je postala bezukusna i odbojna važno je otkriti uzrok ovim promenama. Ako ovi simptomi nisu bili prisutni pre, obavezno se javite lekaru.
- Bol u kostima Ako se rak pluća proširio na druge organe u vašem telu, možete osetiti bol duboko u kostima ili zglobovima. Često se bol seli u područje leđa i kukova.
- Glavobolja je simptom koji se javlja kao znak, da u organizmu postoji neki poremećaj. Simptom bola često omogućuje prepoznavanje bolesti pre nego što se jave njeni jasni fizički i laboratorijski znaci. Glavobolja može biti znak nekog ozbiljnog oboljenja, kako u području glave (npr. intrakranijalni ekspanzivni proces), tako i nekog opšteg oboljenja (npr. arterijska hipertonija). Glavobolja kao simptom neke bolesti dobija uz važno praktično dijagnostičko značenje još i veliku biološku vrednost.
Kako uspeti u lečenju zavisnosti od pušenja?
Postoje razne terapije koje nude zdravstvene ustanove. Pomoću terapija se otklanja želja za cigaretama, samo ako imate volju i želju da prestanete da pušite. Uspeju samo oni koji su uporni, oni koji se probude svako jutro i kažu: „Od danas prestajem da pušim” . Važno je imati podršku od porodice, prijatelja, pozitivnih ljudi koji su uvek tu uz Vas, za Vas. Uz Vašu volju i želju i njihovu podršku, uspet ćete. Upornost se isplati. Za početak bi bilo dobro da uklonite sve ono što Vas podseća na pušenje, a to su pepeljara i upaljač. Izbegavajte odlazak na kafu s prijateljima koji puše i odlazak kod prijatelja pušača na neko vreme. Oni će Vas razumeti, ako su Vam pravi prijatelji.
Napišite u svesku dnevni plan.

Ne dozvolite da život prođe pored Vas. Zdravlje je na prvom mestu. Živite život punim plućima.