Nedaleko od Udina i Trsta, na severoistoku Italije, nalazi se grad-tvrđava Palmanova. Dok poreklo grada vodi hiljadama godina unazad, moderna Palmanova je izgrađena u 16. i 17. veku.
Palmanova je danas grad poznat po svom zvezdastom obliku koji je nekada bio najmoderniji dizajn za tvrđave, jer su strelice zvezde, njih ukupno devet, mogle braniti jedna drugu od napada. Unutrašnjost grada je napravljena u kružnom obliku, a oko njega je iskopan i kanal kao dodatni sloj zaštite.
Tadašnja Mletačka republika ga je osnovala 1593. godine kako bi proslavila 22. godišnjicu pobede Mletačke republike nad Osmanskim carstvom i kako bi zaštitila italijansko poluostrvo od daljih osmanskih napada.
U pitanju je jedinstvena devetostrana zvezda koju je osmislio Vinčenco Skamozi.
Smatra se da je Palmanova bila najveće utvrđenje u Evropi u to vreme. Imala je tri ulaza: Udine, Akvileja i Čividale del Friuli i 18 radijalnih glavnih ulica. One su dovodile direktno do centra grada gde je bio smešten Veliki trg, a u centru grada se nalazila i Palate Proveditore.
Palmanova je pre svega zamišljena kao utopija, mesto gde je sve trebalo da bude idealno. Mesto koje će naseliti samoodrživi trgovci, zanatlije i poljoprivrednici. Pored zaštite koju oblik zvezde pruža, takođe je zamisljen kao stecište za bogatije društvo.
Nacrt tvrđave i zgrade su bili geometrijski savršeni. Putevi su bili pažljivo konstruisani i svaki deo grada je imao posebnu svrhu. Zamišljeno je i da svaki stanovnik ima jednaku količinu zemljišta, jednaku odgovornost, kao i da svaki mora igrati određenu ulogu u gradu.
Međutim, uprkos naizgled odličnim uslovima, u grad se niko nije doselio. Iz tog razloga, vlada je pomilovala određeni broj zatvorenika i 1622. godine im dala imovinu u Palmanovi.
Pogledaj i: Čudo prirode kojem niko ne zna uzrok
Iako je tehnički tvrđava, Palmanova nikada nije doživela pravu borbu, a uprkos tome što je izgrađena kao neosvojiva tvrđava, ona je zarobljena dva puta bez ikakvih problema i otpora.
Prvi osvajač bio je Napoleon, a zatim i Kraljevina Italija. Palmanova je proglašena Nacionalnim spomenikom 1960. godine, ali uprkos tome ostala je beživotan grad do danas, kojeg posećuju samo istraživači renesansne arhitekture i profesionalni vojnici koji se bave čuvanjem granica.