Mangrove šume predstavljaju jedne od najzanimljivijih ekosistema na planeti.
Mangrovi se najčešće formiraju na plodnim površinama u tropskim oblastima, na ušću, zalivu ili laguni reka. Uglavnom zauzimaju prostor između kopna i mora.
Upravo zato pomažu u odbrani od oluja, poplava, cunamija, erozije i štite od porasta nivoa mora obalne delove. Veoma su efikasni u skladištenju ogromnih količina ugljen-dioksida.
Pročitajte i: Svet je u 2019. na svakih šest sekundi gubio tropske šume površine fudbalskog terena
Mangrovi rastu najviše u Africi i Južnoj Americi, kao i na mnogim ostrvima. Nigerija se može pohvaliti najvećom oblašću pod ovom vegetacijom, od čak 36.000 kilometara.
Ipak, tokom poslednjih 50 godina veliki deo tih oblasti je uništen usled izlivanja nafte u mora, piše Energetski portal.
Mangrove šume sreću se i u Keniji i Madagaskaru, kao i na Šri Lanki.
Međutim, beleži se da mangrove šume nestaju od tri do pet buta brže nego ostale, što svakako sa sobom nosi negativne uticaje na mnogim poljima, i kad je reč o zaštiti životne sredine i socio-ekonomskoj situaciji stanovništva čiji životi zavise od njih.
Međunarodni dan mangrova ustanovljen je 2015. godine na Generalnoj konferenciji UNESCO-a, te se od tada obeležava svakog 26. jula, uz pokušaj da se poradi na podizanju svesti o važnosti njihovog ekosistema uz predloge rešenja za njihovo očuvanje i održivost.
Foto: Profimedia