Pritisnite enter da počnete pretragu.

Kako su pljuskovi na Balkanu povezani sa vrućinama u Sibiru

Na području Balkana leto je počelo u znaku nestabilnih i svežijih vremenskih uslova. S druge strane, u dalekom Sibiru, toplotni talas kulminurao je krajem juna, kada je u gradiću Verhojansku izmerena temperatura vazduha od čak 38 stepeni Celzijusa.

Visoke-tropske temperature nisu nepoznanica za područje Sibira u toplom delu godine, ali ono što je neuobičajeno u slučaju Verhojanska je što je lociran unutar polarnog kruga, tačnije na 67,6º stepeni severne geografske širine.

Samim tim, vrednost od 38 stepeni Celzijusa ne bi bila samo apsolutni maksimum temperature za ovo merno mesto, već potencijalno najviša izmerena temperatura vazduha unutar polarnog kruga.

Pogledaj i: Zbog šumskih požara, temperatura u Sibiru dostigla rekordnih 38 stepeni

Ono što vam može biti posebno zanimljivo, jeste da su isti atmosferski procesi odgovorni za neuobičajeno toplo vreme u Verhojansku, kao i za hladniji početak leta na našim prostorima i da su ova dva događaja povezana, piše portal Klima 101.

Uzrok toplotnog talasa

Iako nas geografski razdvaja hiljade kilometara od Sibira, isti proces u atmosferi je odgovaran za svežije i nestabilno vreme kod nas, kao i sunčane i veoma tople uslove u Sibiru. U pitanju su atmosferski talasi planetarnih razmera, poznati kao Rozbijevi talasi.

Rozbijevi talasi su jedan od mehanizama kojima se vrši razmena toplote između toplih tropskih i hladnih polarnih predela i u velikoj meri utiču na vremenske prilike. U uobičajenim uslovima, ovi talasi se premeštaju od zapada prema istoku, i otuda promenljivost vremenskih prilika i kod nas.

Međutim, ponekad se desi da se ovi talasi praktično stacioniraju, donoseći danima, nedeljama pa i mesecima slične vremenske uslove određenoj teritoriji. Te situacije su obično odgovorne za ekstremne vremenske uslove poput dugotrajnih veoma toplih i sušnih uslova u jednim predelima i istovremeno dugotrajno svežih i kišnih uslova u drugim predelima.

Područje Sibira se neko vreme nalazi u toplom sektoru talasa, uz konstantno dopremanje toplog vazduha iz nižih širina, i sunčano vreme pod uticajem anticiklona (H), što je kombinovano dovelo do rekordno visokih temperatura u ovom delu sveta.

Povezanost sa klimatskim promenama

Naučnici sugerišu da će termički disbalans atmosfere (globalno zagrevanje) sve češće dovoditi do stacioniranja Rozbijevih talasa, samim tim i do češće pojave ekstremnih vremenskih prilika.

Ono što je takođe zabrinjavajuće je kontinuiranost i veličina pozitivne anomalije temperature u Rusiji u prethodnim mesecima.

Naime zima 2019-2020 je bila najtoplija u Rusiji od kad se prate podaci na nivou zemlje (od 1891. godine), a period januar-maj 2020. je za sada najtopliji u Rusiji od kad se vrše merenja.

Posledica su brojni šumski požari i rekordno nizak nivo morskog leda nad sibirskim Arktikom. Prostrane i visoke pozitivne anomalije temperature su već postale obeležje ovog veka, pa nije iznenađujuće što se iznova pojavljuju toplotni rekordi.

Kako je Balkan povezan s ovim?

Stacioniranje Rozbijevih talasa je u ovom slučaju „zaključalo” anticiklon severno od našeg regiona, nad prostorom Skandinavije, što je omogućilo da se nad našim regionom iznova obnavlja visinski ciklon, koji je bio odgovoran za česte i obilne padavine.

Ovaj put se stacioniranje Rozbijevih talasa po nas odrazilo kišnim i svežijim uslovima, ali prethodnih godina smo zbog istog ovog procesa imali duže periode veoma toplog i suvog vremena.

Svež primer je jesen 2019. godine, koju je obeležilo kontinuirano toplo i suvo vreme, pa je jesen 2019. bila najtoplija u Srbiji od kad se vrše merenja.

Isti atmosferski proces je odgovoran i za velike poplave koje su zahvatile naš region 2014. godine.

Foto: Profimedia

Budi deo Viber Original zajednice

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *