Upoznajmo Hedi Lamar, tehnološku izumiteljku i jednu od najvećih zvezda zlatnog doba Holivuda.
Hedi Lamar u široj javnosti je poznata kao nekada „najlepša žena sveta“, inspiracija za Snežanu i Ženu-mačku, kao glumica sa šest brakova, prvim orgazmom na ekranu 1933. godine, ali i kao prva žena ikada koja je producirala svoje filmove.
Ispostaviće se, Hedi Lamar je mnogo više od holivudske lepotice. Ona je tehnološka izumiteljka i ratna programerka. Neke od danas sveprisutnih tehnologija — Wi-Fi, Bluetooth, GPS, mobilni telefoni — postoje u velikoj meri zahvaljujući patenatima i izumima Hedi Lamar.
Svoj izumiteljski posao — razvijanje tehnološki važnih ideja — Hedi je tajno radila sa avangardnim klavirskim kompozitorom Džordžom Antilom. Njihov prvi zajednički pronalazak sprečavao je presretanje neprijateljskih radio signala sistemom takozvane „pametne“ modifikacije. Danas ovaj sistem poznajemo kao „frekvencijsko skakanje“.
Umesto emitovanja poruke putem samo jednog kanala, ona bi se nasumično premeštala i prenosila putem čak 88 kanala. Broj 88 nije slučajno izabran — patent je koristio valjak iz mehaničkog klavira za šetanje po 88 različitih frekvencija, a namena mu je bila zaštita radijski vođenih torpeda.
Ovakav sistem je špijunsko dešifrovanje ratnih poruka učinio maltene nemogućim.
U avgustu 1942. podine, patent je dobio broj 2,292,387. Lamar je navedena kao „H.K. Marki“, sa prezimenom koje je preuzela u drugom braku.
Ideja, međutim, nije usvojena tokom Drugog svetskog rata — delom zbog stereotipnog pogleda na Lamar kao glumicu. Kada je izumiteljski duo Lamar-Antil svoju ideju ponudio američkoj ratnoj mornarici, inženjeri su je odbili, rekavši da je sistem previše robustan, težak i nemoguć za upravljanje.
Njihov patent je ušao u praktičnu primenu tek dve decenije kasnije, kada ga američka vojska koristi na bojnim brodovima.
U godinama koje su usledile, mehanizam za frekvencijako skakanje postao je deo brzo razvijajuće širokopojasne tehnologije, kao osnove za gotovo svaki savremeni bežični uređaj. Frekvencijsko skakanje danas pruža brojne prednosti za bežičnu komunikaciju: ne samo da je, bezbedonosno gledano, neprobojno, već je i manje verovatno da će ometati susedne radio signale.
Iz svih ovih razloga, tehnologija koju je razvijala Hedi Lamar ključna je za razvoj bežične mreže kakvu poznajemo.
Međutim, iako je, objektivno gledano, broj ljudi koji svakodnevno koriste uređaje sa njenim izumom veći od broja onih koji su gledali njene filmove, Hedi Lamar je tek 1990-ih dobila priznanje za svoj doprinos bežičnoj komunikaciji.
Electronic Frontier Foundation je, 1997. godine, dodelila Hedi Lamar i Džordžu Entilu nagradu za rad na ranom obliku širokopojasne komunikacijske tehnologije. Hedi je prilikom primanja Pioneer nagrade rekla: „Pa bilo je vreme.“
Iako sputana rodnim normama svog vremena, Hedi Lamar je jedinom patentom koji joj je ikada primljen, stavila je trajni pečat na našu tehnološku (r)evoluciju. Iako nikada u životu nije dobila opšte priznato priznanje za svoje inovacije, njen uticaj svakodnevno oseća skoro svaki čovek sa mobilnim telefonom i pristupom internetu.
Pročitaj i: Prvi programer u istoriji bila je žena – ćerka čuvenog pesnika
Autorka: Nataša Kilibarda
Foto: Employee(s) of MGM, Public domain, via Wikimedia Commons