Pritisnite enter da počnete pretragu.

Šta učiniti da naše dete ne postane žrtva trgovine ljudima

Devojčice i devojke od 11 do 25 godina, ponekad i mlađe, najčešće su mete internet predatora, odnosno onih koji se bave trgovinom ljudima, a na društvenim mrežama u Srbiji ih u svakoj sekundi ima 700.000!

– Prema poslednjim podacima Centra za zaštitu žrtava trgovine ljudima, prošle godine je broj žrtava u našoj zemlji bio 76, od kojih je 71 srpske nacionalnosti. Kriju se podaci o tome koliko je ova kriminalna industrija u ekspanziji i da su faktori koji omogućavaju njenu ekspanziju ogroman profit i nizak rizik da će trgovac biti uhapšen – kaže Aleksandra Urošević, trening menadžer Unitas fonda, na tribini koja je, povodom obeležavanja Međunarodnog dana ukidanja ropstva, održana u EU info centru u Beogradu.

Tokom tribine „Trgovina ljudima i opasnosti na internetu” bilo je reči i o ceni dece na tržištu, ciljnoj grupi trgovaca ljudima, kao i o najboljem načinu zaštite. 

Trgovina ljudima, kao najbrže rastuća grana kriminalne industrije, ostvaruje profit veći od 152 biliona dolara na godišnjem nivou, sto je više od udruženog kapitala Facebooka, Nikea, Starbucksa i Disneya.

Kako je objašnjeno tokom tribine, jednu osobu koju trgovci ljudima kupe, mogu da otplate za sedam dana, zbog čega su motivisani da mapiraju decu iz Srbije na internetu.

– Nezvaničan podatak je da su deca iz Srbije i Rusije najskuplja na tržištu i njihova cena se kreće do 120.000 evra. Takođe, nelegalno usvajanje je jedan od oblika trgovine ljudima. Najčešće žrtve su ženske osobe starosti od 11 do 25 godina, jer su najranjivije u tom periodu života. To su deca koja iz porodica koje su u ekonomskom i socijalnom smislu deprimirane, siromašne, ali treba napomenuti ni da sam stalež nije nešto što vas zapravo štiti od ulaska u lanac trgovine ljudima – dodala je Urošević.

Trgovina ljudima se, najčešće, krije i iza oglasa za posao, modnih agencija, salona za masažu, eskort ili agencija za poslovnu pratnju, barova i striptiz klubova, studiranja u inostranstvu, a najveći prostor za vrbovanje žrtava predstavlja internet.

Ako osoba odluči da se javi na određeni oglas za posao, Urošević preporučuje da se „obavezno pretraži sajt APR-a kako bi se uverili da dati poslodavac ima uredno registrovan matični broj, PIB i broj fiksnog telefona na sajtu Agencije za privredne registre“.

S obzirom na to da trgovci ljudima organizuju ljude koji će raditi za njih i stupati u kontakt sa devojčicama, neophodna je apsolutna obazrivost jer su u pitanju izuzetni psiholozi skloni manipulaciji.

– Neophodno je alarmirati širu javnost i posebno senzitivisati roditelje da izgrade poverenje sa svojom decom i dopru do njih kako bi deca prihvatila nužne savete koji ih mogu zaštititi od upadanja u lanac trgovine ljudima. Ključ je da se od najranijeg detinjstva stvara poverenje između deteta i roditelja, nikako prinudni razgovori ili zabrane. Podrazumeva se ograničen pristup kompjuteru i internetu – zaključila je ona. 

Ono što je posebno važno i neophodno, jeste da profil svakog deteta na društvenim mrežama bude zaključan, da njihovi „internet prijatelji“ budu isključivo osobe koje dete poznaje. Takođe, važno je i da se dete ne taguje na fotografijama, ne sme da se locira, a ne treba ni detaljno da opisuje vlastita interesovanja.

Ukoliko sumnjate da je vaše dete ugroženo, vrbovano ili izloženo bilo kakvom obliku online nasilja, možete se obratiti pre svega policiji, pozivom 192, kao i Nacionalnom kontakt centru za bezbednost dece na internetu, na broj 19833.

Tekst: Ivana Radojčić
Foto: Profimedia ilustracija

Budi deo Viber Original zajednice

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *