Atinjani su dobili bitku za rušenje poslednjih spratova luksuznog hotela od pet zvezdica koji je pretio da zakloni pogled na Akropolj.
Konačnom odlukom Centralnog arheološkog saveta, posle odluke Saveta Evrope, koji je na žalbu građana prošle godine anulirao dozvolu za nastavak radova na spornom hotelu u centru Atine, vlasnik hotela sada mora da sruši dva poslednja sprata. Dakle, i terasu s bazenom, na kojoj je gostima trebalo da zastaje dah od pogleda na Akropolj, a da pritom svima ostalima taj pogled bude uskraćen.
“To je ispravna odluka, jer Akropolj je naša duša, naš ponos, sastavni deo naše kulturne tradicije i svako zauvek mora da ima pravo da ga vidi“, izjavio je posle donošenja odluke gradonačelnik Atine Kostas Bakojani.
To nije bilo nimalo jednostavno u vreme kad se Grčka bori za svaku investiciju, ali je Centralni arheološki savet ostao čvrst u svojoj odluci da nijedna građevina u tom delu grada ne može da bude viša od 24 metara.
Isto stanovište zauzeo je i Vrhovni sud, pa odluka da ubuduće ne mogu da se grade objekti iznad ove visine znači da poslednja dva sprata hotela, koji je visok 31,5 metara, moraju da budu srušena.
Kada i kako će investitor rušiti već izgrađene spratove još nije precizirano, ali građani poručuju da će budno pratiti šta se dešava i sprečiti eventualna polovična rešenja.
U vreme najteže ekonomske krize za Grčku, 2012. godine, nekako je usvojen građevinski pravilnik koji je izgradnju ovako visokih objekata omogućavao pod uslovom da zadovoljavaju takozvani “zeleni standard”.
Investitori su se pozivali na propis iz 2012. koji je, umesto ranijih 27 metara visine, u određenim okolnostima dozvoljavao mogućnost da zgrada bude visoka i 32 metra. Takođe, investitori su tvrdili da na vrhu hotela neće biti betona već zelena površina.
Konstrukcije koje su već nagoveštavale kraj izgradnje pokazivale su, međutim, da o zelenilu nema ni govora i da će se na vrhu verovatno nalaziti panoramski restoran. Sud je doneo presudu da se gradnja zaustavi, piše Politika.
Investitori su se žalili da trpe velike gubitke zbog prekida radova dok su se u javnosti sve glasnije i češće postavljala pitanja: ko je i kako uopšte mogao da izda dozvolu za izgradnju ovog hotela u centru Atine, gde nema visokih zgrada i soliterskih naselja.
Oduvek se poštovalo pravilo da ništa ne sme da bude smetnja otvorenom pogledu na Akropolj, njegovoj dominaciji nad celim gradom, i zato je većina zgrada u grčkoj prestonici visoka do šest spratova.
Nema više bazena na krovovima
Centralni arheološki savet doneo je jednoglasnu odluku da zgrade u okolini Akropolja mogu da budu visoke najviše 21 metar, a na Bulevaru Singru do 24 metra. Bazeni se više neće postavljati na krovovima, kako je to do sada bilo u većini hotela građenih u tom delu grada.
Pročitajte i: Najviša katedrala na svetu u stvari nije katedrala
Foto: Profimedia

