Pritisnite enter da počnete pretragu.

Kako smanjiti bacanje hrane

Svake večeri 800 miliona ljudi na spavanje odlazi gladno. Paradoksalno, istovremeno se čak 50 odsto proizvedene hrane baci. I dok se deponije pune, a stomaci iz dana u dan bivaju sve prazniji, problem nepotrebnog bacanja hrane sve više preti da ugrozi životnu sredinu.

Nepotrebno bacanje hrane neminovno postaje sve veći problem u svetu, ali i kod nas. Koliko puta ste prošli pored kontejnera iz kojih kipe otpaci hrane? Napola pojedeni hamburgeri, tek načet hleb, gnjilo voće ili ostaci pice gotovo svakodnevno se mogu videti rasuti oko kanti i u kantama za đubre poslaganih kraj zadnjih vrata restorana, hotelskih kuhinja, drugih ugostiteljskih objekata, ali i u kantama pored naših kuća.

Zemlja je i onako već preopterećena postojećim otpadom, a naučnici smatraju da će se na našoj planeti do 2100. godine proizvodnja otpada povećati barem tri puta u odnosu na sada. A enormni rast ljudske populacije, stihijsko kupovanje nepotrebnih namirnica i spremanje bespotrebno velikih porcija danas su doveli do toga da vrednost bačene hrane prelazi jedan trilion dolara. Imajući u vidu sve to, ukoliko nastavimo da nesavesno kupujemo, pripremamo i bacamo hranu, a da pritom nemamo konstruktivno ni upotrebljivo rešenje za pretvaranje otpada u potencijal, računica je prosta – živećemo na planeti zatrpanoj smećem. Dobra vest je da ovu statistiku nije teško promeniti pod uslovom da svako krene iz svog dvorišta i racionalnije kupuje, ali i priprema namirnice.
U ukupnoj količini otpadaka hrane najveći udeo ipak čini otpad čije je nastajanje moguće sprečiti, i to kvalitetnim upravljanjem. Otpad koji se može izbeći obuhvata hranu koja je pripremljena ili pak poslužena u prevelikim količinama, hranu koja je oštećena prilikom pripremanja ili hranu kojoj je istekao rok trajanja. Tu spadaju hleb, jabuke, meso… Drugu kategoriju takvog otpada čini onaj u koji se ubrajaju delovi hrane koju neki ljudi konzumiraju, a drugi ne ili hrane koja, u zavisnosti od načina pripreme, može ili ne mora biti jestiva (kora od jabuka, krompira). U treću kategoriju se ubraja neizbežan otpad. Ovde je reč o otpacima koji nastaju prilikom pripreme hrane.


DONIRAJTE – ukoliko ste napravili previše hrane, a znate da u svom komšiluku imate nekog ko je gladan, donirajte obrok

ZAMRZAVAJTE HRANU

I dok na stotine miliona ljudi u svetu gladuje, nutricionista Milka Raičević objašnjava za Original da hleb spada u namirnicu koja se u našoj zemlji, nažalost, najviše baca. A ne bi trebalo da bude tako jer upravo hleb možete iskoristiti na više načina.
– Ukoliko kriške hleba istostirate i stavite ga u platnene ili papirne kese, produžićete mu rok trajanja. Takav hleb kasnije može da se rastvori u mleku, a može biti i dobra podloga za razne sendviče, slatkiše… Od tako istostiranog hleba lako ćete napraviti i prezle – objašnjava nutricionista Raičević.
Trpeze u srpskim kućama poznate su po obilju hrane i po velikim porcijama koje se često ne pojedu ni do pola. A upravo je prvi korak ka smanjenju nepotrebnog bacanja hrane dobro proračunavanje obroka. Ne kuvajte za šest ljudi ukoliko vas ima četvoro. No, ako vam ipak ostane spremljene hrane, postoji način da je ponovo iskoristite.
– Kada je u pitanju hrana koja je termički obrađena, poput mahunarki, možete je zalediti. Pirinač takođe možete da zamrznete i odmrznete, ali on tada neće biti lep i ukusan. Biće gnjecav i imaće drugačiji ukus. No, ako ga izblendirate i dodate različite vrste povrća, dobićete jednu zdravu zapršku, a daćete i svoj skroman doprinos očuvanju planete. Važno je znati da kada zamrzavate već termički obrađenu hranu, treba što pre da je potrošite, tri meseca je maksimum – kaže Milka Raičević.
Neretko kada spremate pastu za svoje ukućane skuvate i više testenine nego što je potrebno. Dobra vest je da termički obrađene makarone ili špagete možete staviti u zamrzivač. No, kada je odledite, toj namirnici treba dati život. Nutricionista Milka Raičević savetuje da odmrzutim makaronama dodate maslinovo ulje, limun, beli luk i nanu i na tanjiru ćete imati ukusan obrok. Spremljeno testo za picu u zamrzivaču možete čuvati do dva meseca.
– Ukoliko zamrzavate sirovu govedinu, odvojte je od kosti i takvo meso u zamrzivaču možete čuvati od šest do 12 meseci. Piletina u zamrzivaču može da stoji do sedam meseci, dok riba ima jako kratak rok trajanja, te je u ledu ne treba držati duže od dva meseca – objašnjava Raičevićeva.

VOĆE I POVRĆE

Da biste izbegli nepotrebno bacanje hrane, potrudite se da ne idete samo jednom mesečno u velike kupovine namirnica, već da kupujete češće manje količine. Nagomilano voće i povrće možda zaista izgleda lepo u posudama na kuhinjskoj ploči, ali će već nakon nekoliko dana vašom kuhinjom početi da se širi dobro poznat miris truljenja. Većinu hrane ne spremamo onako kako bi trebalo, pa se brže pokvari.
– Mnogi su me pitali koliko je smrznuto povrće dobra alternativa svežem povrću. Odgovor je – nema velike razlike između svežeg i smrznutog povrća. Štaviše, s obzirom na to da mnogo svežih namirnica dugo stoji dok ih neko ne kupi i ne iskoristi, kvalitet takvih namirnica s vremenom degradira. Sveže povrće se čuva u hladnjačama nedeljama, pa čak i mesecima pre upotrebe. Put smrznutog povrća je znatno kraći. Ukoliko se sveže povrće ne iskoristi, ono propada i baca se. Smatra se da 25 do 30 odsto svežeg povrća završi u kontejnerima. Koja šteta! – smatra Jasna Vujičić, nutricionista.
Većinu voća treba držati u frižideru. Jedino voće koje može bez problema da se održi na sobnoj temperaturi jesu banane, sve ostalo voće najbolje je da stavite u frižider, osim ako ga nećete pojesti u roku od dva do tri dana. Upravo zbog toga kvarljive namirnice kao što su voće i povrće kupujte češće u manjim količinama. Ukoliko ste ipak kupili na pijaci više voća i povrća nego što vam je potrebno, možete ga zalediti.
– Ukoliko ste kupili domaće povrće, a želite da izbegnete njegovo bacanje, stavite ga u zamrzivač. Led će napraviti filter i sačuvaće povrće od propadanja – u namirnici neće biti aktivnosti sve do onog trenutka dok je ne budete termički pripremili. Voće možete držati u zamrzivaču od šest do 12 meseci – kaže nutricionista Milka Raičević.
S obzirom na to da je kod voća bitan proces zamrzavanja, jagode i sve bobičasto voće treba zamrzavati pojedinačno, na tanjiru.
– Možete da ga uvaljate u med, rastvor stevije ili pak u kokosov šećer. Ukoliko voće čuvate u frižideru, prvo ga morate dobro oprati, potpuno ga osušiti i onda ga staviti u frižider. Tako spakovano voće možete koristiti do dve nedelje. Najbolje je da voće smestite u staklene posude u kojima će se duže sačuvati svežina – savetuje Milka Raičević.
Jesen je vreme dunja i gotovo da nema seoskog domaćinstva na čijem ormaru ne miriše ovo voće. No, kada počne da truli, umesto da ga bacite, odvojte deo koji je istrulio i od ostatka napravite ukusan kompot. Istovremeno, u borbi protiv virusa i gripa trenutno su nam najjači saveznici citrusi. U toplim prostorijama voće brzo počne da truli, te umesto da ga bacite, iscedite pomorandže, limun, mandarine, sipajte napitak u posudu za led, zamrznite i koristite ga po potrebi u sokovima, šejkovima… I jabukama možete produžiti vek trajanja, izrendajte ih i zaledite. One će tada promeniti boju, ali cimet, med i limun su tu da poprave stvar.
– Jabuke i kruške ispuštaju gas etilen koji izaziva brže zrenje ostalog voća i samim tim i brže kvarenje. Upravo zbog toga ove dve vrste voća ne treba mešati s ostalim voćem i povrćem. Ukoliko voće i povrće držite van frižidera, savet je da ih stavite u papirne kese koje ne ispuštaju nikakve hemikalije nasuprot plastičnim kesama – objašnjava za Original Dijana Radetić, nutricionista.
Prema istraživanjima, najbolja temperatura na kojoj će namirnice ostati najduže sveže je od tri i do četiri stepena. Na višim temperaturama u frižideru hrana će se brže kvariti, a na nižim će se zamrzavati.
– Krompir i luk nemojte držati na istom mestu da ne bi proklijali. Ovo povrće mora da bude na što nižoj sobnoj temperaturi da bi se duže održalo i sačuvalo hranljive materije – savetuje nutricionista Dijana Radetić.

NAPRAVITE RED

Namirnice koje su bez ikakvog reda nabacane po policama frižidera nisu naročito pregledne, te će vas vrlo verovatno u nekom uglu sačekati pokvaren sir, kajmak ili suhomesnati proizvodi. A sve bi bilo mnogo lakše ukoliko biste napravili red u frižideru.
Čistite ga jednom sedmično. Razvrstavajte hranu i bacajte nepotrebne namirnice, a iskoristite šta se može iskoristiti. Stvari koje morate brzo upotrebiti (poput polovine luka koja vam je ostala) držite na vidnom mestu.
Kada je u pitanju zamrzavanje hrane, stručnjaci savetuju da i tu napravite red i hijerarhiju.
– Često u zamrzivač gurnemo hranu na dno i zaboravimo na nju. U urednom zamrzivaču retko se može dogoditi da, na primer, meso koje smo zaledili u maju pojedemo tek dogodine – upozorava nutricionista Milka Raičević.

ROK TRAJANJA

Važno je da vodite računa pri kupovini namirnica na rok trajanja. Iako proizvodi na akciji deluju primamljivo zbog niže cene, zapitajte se da li će vam zaista značiti kilogram suhomesnatog proizvoda ukoliko mu rok ističe za pet dana. Na kraju ćete kupljeno baciti, ostati gladni i pritom dodatno zagaditi planetu. Upravo zato birajte i kupujte namirnice s dugim rokom trajanja.

NIJE SRAMOTA PODGREJATI

Hranu koja vam je ostala od ručka možete pojesti sledeći dan, samo je pravilno odložite i pripazite na to koje namirnice smete podgrejavati, a koje ne. Na primer, krompir, pečurke i spanać nije dobro ponovo grejati.
– Jelo od spanaća se ne sme čuvati za naredni dan nego se mora baciti ukoliko se ne pojede. Voda u kojoj je kuvan spanać treba da se baci jer ona sadrži nitrate koji se pod dejstvom bakterija pretvaraju u nitrite. Slične osobine ima i blitva – priča za Original Jasna Vujičić, nutricionista.
Ukoliko skuvan pasulj, grašak, boraniju ne pojedete taj dan, slobodno ih možete poslužiti i sutradan.
– Nepojedenu hranu ostavite da se ohladi na sobnoj temperaturi minimum dva sata. Nakon toga je stavite u frižider i pojedite je sutradan – dodaje nutricionista Dijana Radetić.

A ŠTA SA OSTACIMA?

Kod pripreme praziluka i mladog luka, ukoliko u salatu stavljate samo peruške, beli deo biljke, odnosno koren, možete ponovo upotrebiti. Stavite koren u teglicu sa malo vode na svetlom mestu. Nakon nekoliko dana mladi zeleni listovi će ponovo krenuti da rastu i možete ih iskoristiti za naredni obrok. Koren i dalje ostavite u vodi, a lišće će rasti ponovo, samo menjajte vodu otprilike svakih sedam dana.
Odsecite krajeve celera, zelene salate ili kupusa, listove upotrebite za salatu, a koren biljke ostavite u teglici sa vodom koja treba da pokrije koren, ali ne i vrhove odsečenog korena. Povremeno prskajte vodom odsečene vrhove da biste ih održali vlažnima. Nakon nekoliko dana primetićete kako izbijaju novi listovi, a nakon sedam dana posadite koren u zemlju tako da novi listovi vire iz zemlje. Biljka će nastaviti da raste, a za nekoliko sedmica imaćete novu glavicu.
Ni ostatke ananasa nemojte bacati. Deo sa lišćem posadite u saksiju. Zalivajte biljku redovno, a kada primetite da se koren raširio i učvrstio biljku, zalivanje smanjite na jednom nedeljno.
Koru limuna takođe nipošto nemojte bacati jer njome možete aromatizovati razne napitke i alkoholna pića. Zbog pesticida poželjno bi bilo da koristite organski limun. Isto tako samo mali komadić kore limuna ili narandže čuva šećer da se ne osuši i ne zgrudva. U posudici za šećer neka vam se uvek nađe kora limuna ili narandže.

KRATKI RECEPTI ili kako sprečiti bacanje hrane

Potaž od povrća

Kada seckate povrće za neko jelo, sigurno je da imate određene ostatke koje niste iskoristili. Sve te komade možete sačuvati u zamrzivaču, pa kada sakupite dovoljnu količinu, možete pripremiti ukusan potaž ili krem supu od povrća.

Kroketi od krompira

Ako vam ostane neiskorišćen skuvan krompir, umesto da ga bacite, napravite ukusne krokete! Izgnječite krompir i oblikujte ga po želji. Oblikovanu masu zatim uvaljajte u prezle (koje ste mogli da napravite od istostiranog hleba) i ispržite u ulju.

Brašno od šargarepe

Ostatke šargarepe poređajte na pleh i osušite ih u rerni na 60 stepeni tri-četiri sata. Kada je povrće dobro osušeno, sameljite ga u blenderu tako da dobijete fini prah. Prosejte prah kroz cediljku da biste dobili brašno od šargarepe. Možete ga koristiti u pripremi slatkih poslastica.

NAPRAVITE KOMPOST

Kompostiranje je stara prirodna metoda kojom ćete pretvoriti organske ostatke u plodni humus. Kompost, dakle, nastaje od ostataka voća, povrća, čaja, kafe itd. Kompostiranje započinjete već u kuhinji odvajanjem biorazgradivog otpada i njegovim usitnjavanjem. Kad god skuvate jelo ili kafu, stvarate određenu količinu biootpada. Taj otpad koji nastaje od ostataka povrća, voća, taloga od kafe i vrećica od čaja nemojte bacati u smeće, već ga usitnite i bacite u posebnu kantu. Nakon šest meseci do godine dana iz organskog otpada nastaće prirodno gnojivo bogato hranljivim materijama – kompost.

Vidi i: Svako od nas to radi. Pitanje je ZAŠTO?

Dobar kompost nema neprijatan miris truljenja, već više podseća na miris vlažne zemlje u šumi. Zreo kompost je ujednačenog izgleda, grumenast, tamnosmeđe do crne boje. U njemu ne prepoznajemo početni biomaterijal.

Autor: Andriana Janković
Foto:
Profimedia

Budi deo Viber Original zajednice

1 thought on “Kako smanjiti bacanje hrane”

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *