Pritisnite enter da počnete pretragu.

Knjige o kojima će se tek govoriti

Beogradski sajam knjiga održava se od 21. do 28. oktobra, a mi smo zamolili izdavače da nam otkriju nove naslove na koje su posebno ponosni, kao i zbog čega su baš oni njihovi favoriti.

Džentlmen u Moskvi

Izdavač: Laguna
Piše: Mina Kebin, urednica u Laguni

Laguna na predstojećem Sajmu knjiga predstavlja knjigu o kojoj ne prestaje da se priča od kada je objavljena u originalu pre dve godine. Roman “Džentlmen u Moskvi” napisao je Ejmor Touls, koji se više od dvadeset godina bavio investicijama pre nego što se potpuno posvetio pisanju.
Ovo je njegov drugi roman, bestseler Njujork tajmsa, a našao se i na listi najboljih romana po oceni časopisa Čikago tribjun, Majami herald i Filadelfija enkvajer. Samo na Goodreadsu ima skoro 17.000 kritika, a knjigu je ocenilo preko 120.000 čitalaca. Važeća ocena je 4,36.
“Džentlmen u Moskvi” je roman o čoveku kome je naređeno da ostatak života provede u luksuznom hotelu. Radnja romana odvija se nekoliko godina posle Oktobarske revolucije u Rusiji u periodu nasilnog prevrata. Zgodni grof Aleksandar Rostov je optužen za pisanje kontrarevolucionarne pesme. Boljševički sud ga proglašava za nepopravljivog aristokratu i osuđuje ga na kućni pritvor u velelepnom hotelu Metropol, tačno preko puta Kremlja. Rostov, nesalomivi i duhoviti erudita, nikada u životu nije radio, a sada mora da živi u tavanskoj sobici dok se pred vratima hotela odvijaju najburnije godine ruske istorije. Neočekivano, materijalna oskudica u kojoj se zatekao omogućiće mu da uđe u mnogo veći svet emotivnih otkrića.
Roman “Džentlmen u Moskvi” nas vraća u vreme staromodne elegancije i pruža nam priliku da vidimo šta je to značilo biti pravi aristokrata. Roman je prepun humora, originalnih likova, intriga i upečatljivih scena. Čitaocu će se, pre svega, dopasti priča o čoveku koji, bez obzira na nesvakidašnje životne okolnosti, pokušava da otkrije svoju istinsku svrhu.

Nokturna: pet priča o muzici i sutonu

Izdavač: Dereta
Piše: Aleksandar Šurbatović, urednik izdanja

Kazuo Išiguro, dobitnik Nobelove i Bukerove nagrade, važi za jednog od najznačajnijih savremenih pisaca koji retko izdaje knjige, ali svaka od njih ostavlja duboki trag. Tako je i s ovom zbirkom. Besprekorno preciznim i jasnim stilom, Išiguro u “Nokturnima” prepliće pet kratkih priča u jedan potpuno novi svet ispunjen tugom i humorom koje povezuje univerzalni jezik muzike. Likovi ove knjige, posrnule pevačke zvezde, ulični i kafanski svirači, kao i profesionalni muzičari, u rascepu su između svojih očekivanja (od muzike i života) i same realnosti.
Nekada slavni pevač razvodi se od voljene supruge i ženi se mlađom, koja bi mogla da ga isprati u njegovim ambicijama; muzički zavisnik nema mnogo toga da ponudi prijateljima osim svog mišljenja; kantautor koji ne nalazi svoje mesto pod suncem i uporno ide na audicije gde ga uvek odbijaju; džezer veruje da će plastičnom operacijom lica napraviti uspešniju karijeru; učitelj violončeliste našao je izvanredan metod da razvije talenat mladog učenika. Muzika je središte života Išigurovih junaka, agora u koju se slivaju sve ulice njihovih interesovanja i upravo će ih ona dovesti do neke vrste ličnog otkrovenja. Ovaj roman promišlja umetnost i sve teskobe, radosti i opasnosti koje ona donosi.
Neodoljivi šarm “Nokturna: pet priča o muzici i sutonu” sadrži sve one elemente Išigurove proze koji su mu obezbedili književni ugled: tečna, jednostavna i rezonantna rečenica, zavodljiva snolika atmosfera, lepeza neobičnih karaktera i zanimljivih priča koje nam uvek garantuju jedinstveno čitalačko iskustvo.
Nokturna proizvode divnu melanholičnu muziku, a mi jedino možemo da se prepustimo slušanju.

Razgovori s prijateljima

Izdavač: Geopoetika
Piše: Vladislav Bajac, pisac i direktor Izdavačke kuće Geopoetika

U godini kada Geopoetika obeležava svoj dvadeset i peti rođendan shvatili smo da su i mnogi naši autori zajedno sa nama manje mladi no što su bili. Zato nastavljamo sa jednim od osnovnih postulata naše kuće – obnavljanje mladosti autora i mladosti čitalaca, kako one doslovne, zadate datumom rođenja, tako i one duhovne, simboličke. Visoki kriterijumi Geopoetike u otkrivanju novih svetskih i značajnih književnih talenata podrazumevali su strpljenje i čekanje tog novog glasa: i evo ga, pojavio se. Ime joj je Sali Runi, Irkinja je, rođena 1991. Sa dvadeset i šest godina je objavila svoj roman prvenac “Razgovori s prijateljima” i istoga trena uzburkala i elitno i popularno čitalačko tržište. Spojila je ono što u književnosti tako teško i retko uspeva: mudrost i višeslojnost misli, dubinu poruke, širinu i modernost tema sa izuzetno razumljivim jezikom, jednostavnim formulacijama, stilom koji pleni dijaloškim šarmom. (Možda i zato što je kao studentkinja bila pobednica Evropskog takmičenja u govorništvu). I dobila je za nju nagradu Najbolji mladi pisac 2017.
Centralna tema knjige jesu međusobni odnosi dve devojke u bivšoj ljubavnoj, a potom prijateljskoj vezi i jednog bračnog para. Sve što bi moglo biti „neobično”, ovde je „obično”. Jer ovo je vrhunska, atraktivna i angažovana književnost, a ne proglas o stavovima.
I još nešto: Uredništvo Geopoetike je već pre više meseci pročitalo u rukopisu (još nigde objavljeni) drugi roman ove mlade autorke i otkupilo prava za objavljivanje na srpski jezik. Razlog? Knjiga „Normalni ljudi” još je bolja od prethodne.

Crni lotos

Izdavač: Vulkan izdavaštvo
Piše: Ana Babović, urednica izdanja

Šta dobijete kada spojite francuskog pisca bestselera i najdoslednijeg slikara impresionizma? Kao što je uobičajeno za jednu dobru krimi-priču, i ova počinje ubistvom. Ali „Crni lotos“ nikako nije obična priča. Po čemu se to onda razlikuje, pitate se.
Pre svega, radnja je smeštena u živopisno seoce Živerni, u kojem je Mone slikao svoje lotose. Saznaćete interesantne i nepoznate detalje iz života ovog umetnika, čak i ako ste dobar poznavalac i ljubitelj umetnosti. Dok budete čitali, uživaćete u atmosferi, priči, likovima: na slučaju rade dva detektiva, jedan je čovek kojeg vode strast i intuicija, drugi je pažljiv i detaljan istraživač koji će prevrnuti svaki kamen da pronađe bilo kakav trag. U ovu misteriju upletene su i tri žene: mlada talentovana slikarka, zavodljiva seoska učiteljica i stara udovica, a svaka od njih krije tajnu. Ali šta one znaju o ubistvu? I kako je sve to povezano sa tajanstvenim Moneovim remek-delom koje nikad nije pronađeno? Dok koračate kroz mračne kutke Živernija i tajne njegovih stanovnika, od samog početka imaćete utisak da ste se našli u nekoj vrsti zamršene bajke u kojoj se šokantni i zagonetni detalji otkrivaju na svakoj novoj stranici.
Baš kada budete pomislili da ste sve shvatili, sačekaće vas novo iznenađenje i opet ćete se zapitati šta se zapravo dogodilo. Mišel Bisi je stvorio napetu i uzbudljivu priču, istovremeno magičnu i tajanstvenu. Ako očekujete tradicionalni krimić, razočaraćete se – jer „Crni lotos“ daleko prevazilazi okvire žanra.

U šta smo se to pretvorili

Izdavač: Arhipelag
Piše: Gojko Božović, glavni urednik

Neobična i provokativna panorama moderne anglofone međužanrovske književnosti “U šta smo se to pretvorili” predstavlja tridesetak pisaca sa preko 40 priča. Knjigu ispunjavaju uzbudljive proze, neočekivana rešenja, nesvakidašnje pripovedne novosti, novi postupci i istraživačka rešenja, retka otvorenost prema novim medijima i prema senzibilitetu novih generacija.
Koliko je hrabra u istraživanjima i odstupanjima od svih kanona i pravila, ova knjiga predstavlja jednako smelu kritiku savremenog društva i politike, kulture i medija. Otuda ova knjiga jeste svedočanstvo o književnoj, medijskoj i društvenoj budućnosti koja je već počela.
Uzimajući u obzir ceo svet koji piše na engleskom, panorama U šta smo se to pretvorili smelo istražuje književnost prekoračenja, književnost tabua, književnost koja je spremna na tematski, izražajni ili formalni eksperiment, književnost na neuhvatljivoj granici žanrova.
Suočena s novim društvenim, medijskim i tehnološkim okolnostima, književnost se ubrzano menja. Pisci u knjizi U šta smo se to pretvorili pokazuju otvorenost prema novim medijima, uključujući blogove ili društvene mreže, spremnost da se u priče uključe vizuelni mediji i sadržaji, kao što pokazuju i potrebu da se kroz priču dođe do novog razumevanja savremenog civilizacijskog trenutka.
Među piscima se nalaze: Margaret Atvud, Tedžu Kol, Dženifer Igan, Sara Kej, Roberta Alen, Emili Anderson, Džon Berdžer, Set Ejbramson, Ostin Klion, Hilari Mantel, Elizabet Krejn, Roman Muradov, Vorsan Širi, K. K. Sted, Eliot Vajnberger, Džinen Verli ili Krejg Tejlor.

Priredila: Ana Kalaba

Budi deo Viber Original zajednice

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *