Malo fizičke aktivnosti može pozitivno da utiče na mentalnu aktivnost.
Pre nego što zagreješ stolicu za predstojeći ispit, kontroli zadatak ili pak novi projekat na poslu, razmisli o odlasku u šetnju ili teretanu. Pored toga što je fizička aktivnost dobra za opšte zdravlje, istraživanja pokazuju da podstiče i kogniciju.
Vežbanje dugoročno menja mozak
Tačni razlozi zbog kojih vežbanje pomaže učenju nisu u potpunosti definisani, ali studija iz 2018. pokazala je da fizička aktivnost povećava protok krvi u mozgu, nivo određenih neurotransmitera, kao i osećaj kontrole i samopoštovanja.
Pročitaj i: Postavila sam sebi izazov i počela da šetam sat vremena dnevno, ali ovo nisam mogla ni da pretpostavim
Druga studija iz 2013. zabeležila je da osobe koje su fizički aktivnije bolje obraćaju pažnju na svoje okruženje i brže obrađuju informacije.
Vežbanje može dugoročno promeniti naš mozak – istraživanje iz 2018. potvrdilo je da su hronične aerobne vežbe povezane sa snažnim strukturnim i funkcionalnim neuroplastičnim promenama, kao i sa poboljšanjem kognitivnih funkcija.
Koje vežbe najviše pomažu?
Svaki vid fizičke aktivnosti je od pomoći, ali preporučuju se one vežbe koje zahtevaju da se više krećete i u kojima raste broj otkucaja srca, navodi Lifehacker.
Dakle, pre nego što sednete da učite ili obavite važan razgovor sa šefom, razmislite o plivanju, vožnji bicikla, trčanju ili brzoj šetnji oko bloka. Uvrstite kardio treninge u svoju svakodnevicu, čak i ako oni podrazumevaju jednostavan odlazak na posao biciklom.
Foto: Lukas Blazek on Unsplash