Programiranje je danas jedno od najtraženijih zanimanja kod nas, i mnogo je onih koji se time bave. Međutim, malo ko zna ko je bio prvi programer… Odnosno programerka!
Augusta Ejda Bajron Lavlejs (Augusta Ada Byron Lovelace) rođena je 10. decembra 1815. u Londonu, kao ćerka i jedino zakonito dete čuvenog pesnika Džordža Gordona Bajrona i En Izabel Milbank. Za razliku od svog oca, Ejda je bila naklonjenija prirodnim naukama, bavila se matematikom i još u ranoj mladosti je razvila interesovanje za projekat analitičke mašine.
Koncentrisala se na ono što bismo danas mogli nazvati softverskim aplikacijama za analitičku mašinu. Bilo joj je samo 29 godina kada je njeno veliko delo objavljeno, a kao nagradu za njen doprinos američko ministarstvo odbrane je 1979. godine razvilo programski jezik i nazvalo ga Ejda (engl. Ada – otuda i potiče standardizovani programski jezik ADA).
Ljubav prema “programiranju” Ejda Bajron je nasledila od svoje majke, gospođe Milbank, koju je takođe zanimala matematika. Kada ih je lord Bajron napustio samo nekoliko meseci nakon Ejdinog rođenja, ona se u potpunosti usmerila ka prirodnim naukama. Omogućila je ćerki da stekne zavidno obrazovanje, iako početkom 19. veka interesovanje za matematiku i mašine nije bilo “primereno” jednoj mladoj dami.
Godine 1836, kada je imala samo 19 godina, Ejda se udala za Vilijama Kinga, koji je kasnije stekao titulu grofa od Lavlejsa. Zapravo, Ejda je omogućila ovom grofu da postane član Kraljevskog društva (za unapređenje znanja iz oblasti prirodnih nauka). Ovim potezom, Ejda je sebi omogućila propusnicu u biblioteke kojima tadašnje žene nisu imale pristup (grof Vilijam je prepisivao članke za svoju talentovanu suprugu).
U periodu od 1842. do 1843. godine, Ejda je prevela članak italijanskog matematičara Luiđija Menabrea o motoru, koji je kasnije dopunila svojim beleškama. Ona je svoje beleške označavala slovima od A do G, a u poslednjoj G belešci, ona opisuje algoritam za analitičku mašinu za izračunavanje Bernulijevih brojeva. Ove beleške sadrže nešto što se smatra prvim kompjuterskim programom, koji je, zapravo, algoritam enkodiran da bi funkcionisao na mašini. Smatra se da je baš to prvi algoritam ikada napravljen, sa idejom da se primeni na računaru.
Najznačajniji Ejdin predlog u toj belešci bio je prenos kontrole i rad sa ciklusima, tako da naredbe programa ne bi morale da se izvršavaju redosledom kojim su date, već u zavisnosti od toka programa. Ejda je predviđala i mogućnost za opštije stvari (komponovanje muzike, grafiku), ali i za šire naučne primene.